12. studenoga 2025.

Vrijeme čitanja: 5 minuteProšlogodišnji dobitnik pjesničke nagrade Na vrh jezika, Hrvoje Ryznar, ove je godine objavio svoju prvu zbirku pjesama Kolaterale.

11. studenoga 2025.

Vrijeme čitanja: 4 minuteRockmark, kao i svake godine, donosi zanimljive naslove od kojih se mnogi nađu na našim policama. Ovoga puta izdvajamo pet naslova koja će se najčešće ‘skenirati’ na blagajni tijekom Interliber tjedna.

Vizart

Ignjat Job i Vatra mediterana stižu u Klovićeve dvore

ignjat job
Foto: Facebook.com / ignjatjob
Vrijeme čitanja: 2 minute

Galerija Klovićevi dvori 13. listopada priprema otvorenje izložbe hrvatskog slikara Ignjata Joba naziva Vatra mediterana, a moći će se razgledati sve do 8. siječnja 2017. godine.

Ignjat Job rođen u Dubrovniku  1985. godine, jedan je od najznačajnijih umjetnika hrvatske moderne umjetnosti. Njegovi pejzaži iz Dalmacije svrstavaju ga među rijetke slikare s ovih prostora čiji se stil uspoređuje s onim slavnog Van Gogha. Godine 1917. dolazi u Zagreb gdje upisuje Višu školu za umjetnost i umjetni obrt. Godine 1925. nakon oboljenja od tuberkuloze seli u selo Kulinu nedaleko od Kruševca. Tamo je po sjećanju obrađivao primorske teme. Slikao je mediteranske krajolike, motive Supetra, ribarske zabave, a rjeđe portrete i aktove. Nadahnjivao se slikarstvom P. Bruegela, B. Čikoša Sesije, J. Ensora, P. Gauguina, spomenutog Van Gogha, F. Goye, A. Kubina, E. Muncha i J. Račića.

Foto: Facebook.com / ignjatjob
Foto: Facebook.com / ignjatjob

Jobovom izložbom skreće se pozornost na najbolje iz njegova opusa, opusa koji je razasut po brojnim muzejima i galerijama. Retrospektiva izložbe predstavlja slikarstvo izgrađeno na naglašenoj osjećajnosti i izražajnosti oblika i boje. Izrasta iz privatnih tragičnih događaja i strastvenog doživljaja života. U radovima koje stvara vidljiva je ruka simbolizma, naglašena dinamika linija i naznake ekspresionizma. Njegove dinamične figuralne kompozicije sa snažnim koloritom na platnima postaju jednako euforični i instiktivno realni. Grgo Gamulin, najbolji poznavatelj Jobova slikarstva, u njegovom radu prepoznaje svojevrsni spontani ekspresionizam. Stvaralaštvo koje nam je ostavio u nasljeđe je prepuno melankoličnih i jednostavno oblikovanih prizora u kombinaciji nesputanog rukopisa. Taj nesputani rukopis pretvara se u nesputane motive vođene vizijama žarkih i pulsirajućih boja u prezentaciji spontanih, ritmom širokih poteza kista. Definirajući svoj prostor, Job odlazi u dva tematska smjera. Godine 1935. slika vrlo intenzivno i depresivno. Razlog tomu ležao je u njegovim depresivnim izvorima bolesti, te nam iz tog posljednjeg razdoblja ostaju djela iznimne kvalitete.

Be social

Komentari