Izvještaj – FEKP: Spajanje nespojivog u kratkim pričama
Kako je na snazi još jedan u nizu, 15. Festival europske kratke priče, Zagrebom i još ponekim hrvatskim gradom kao što je Osijek ovaj tjedan se mogu čuti različiti razgovori na tu temu, ali i čitanje priča uspješnih inozemnih i hrvatskih kratkopričaša. Jedno od takvih događanja održalo se u srijedu, 1. lipnja, u zagrebačkom klubu Vinyl u 20 sati pod nazivom Napisano u Hrvatskoj: Novi uzlet kratke priče. Ovaj zanimljivi razgovor u krajnje kulturnom tonu moderirao je i sam kratopričaš Andrija Škare, a u goste je pozvao troje zanimljivih autora, Antonelu Marušić – Noru Verde, Jasnu Žmak te Marka Dejanovića, inače i stand up komičara.
Razgovor je tekao u opuštenom tonu gdje nije blo previše iscrpnih pitanja za autore, a također nije bilo naporno ni nama gostima za slušanje.
Antonela je objasnila zanimljivu pozadinu njezina književnog pseudonima Nora Verde koji je smislila prije šest godina kao svoj alter ego pod kojim bi mogla pisati ono što se kao Antonela ne bi usudila, te da je taj pen name jako dobro prihvaćen kod njezinih čitatelja. Inače, ova autorica je objavila dvije zbirke priča i jedan roman, a na Andrijino pitanje o tome zašto toliko ‘šeta’ po žanrovima, odogovara da se svaki put voli okušati u nekom novom žanru ili obliku pisane forme te da sada piše mnogo slobodnije no u prvoj zbirci priča koju sama naziva dnevničkim zapisima. Sada ulazi dublje u analize likova, no cilj joj je da se njene priče lako čitaju te da nemaju naporne i iscrpne tematike.
Mlada autorica Jasna Žmak na festivalu je predstavila svoju novu knjigu, zbirku priča pod nazivom Moja ti za koju je kazala da je to osobna knjiga koja se temelji na odnosu autobiografije i stvarnosti temeljena na istinitom događaju, te da joj se tijekom njenog pisanja bilo zanimljivo igrati tim granicama iznošenja intime u kojem samo ona zna što je zaista intimno, a što je fiktivno. Komentirala je i jezično izražavanje u knjizi gdje se i jezikom poigrava, a te igre knjigu čine hermetičnom i predstavljaju nju u punom smislu riječi. Ona takvim jezkom percipira svijet i jezične barijere pokušava opravdati pred samom sobom.
Marko Dejanović jedini muški predstavnik jučerašnjeg događanja, dobitnik je književne nagrade ‘Janko Polić Kamov’, a osim pisanjem, bavi se i stand up komedijom koju je sinoć u odgovaranjima na pitanja provlačio kao usporedbu s pisanjem svojih kratkih priča, rekavši da uvijek unaprijed ima ideju o žanru koji će napisati te da je stand up komedija trenutna te znatno plića po tematici i strukturi od jedne priče koja se stvara mjesecima pa joj tako i pristupa. Rekao je da i kroz stand up komediju priča uvijek neku priču koja tada mora biti komična, a ne čemerna i pomalo melankolična, kakva mu je priča koju napiše.
Autori su ponosno pročitali i po jednu svoju priču dosta raznolikih i zanimljivih tematika, no za svaku od tih priča vezujemo teme današnjeg kapitalizma i konzumerizma u Hrvatskoj. Priče su dosta moderne. Jasnina je govorila o vrijednosti slova na papiru, samim time o vrijednosti cijele priče koja se sastoji od tih slova. Priča u cijelosti radi prodaju, izdavač će je izdati kako bi je prodao, a autor će brojevima od nje zaraditi. U tome mu pomažu upravo slova koja čine priču. Nora Verde je pak kroz svoju priču Ljubav u doba ebole provukla pošast ebole kao nešto što spaja izgubljene ljubavi, no i tematiku alkohola o kojoj joj je uvijek bila želja pisati priču. U priči se uviđa da autorica jako dobro vlada temama ranih vina, žestokih pića, detaljima na koji način i iz kakvih čaša se ona piju. Priča je pomalo bizarna i nesvakidašnja, a svako od alkoholnih pića vezuje za neko od emotivnih stanja likova priče. Aktericu je vezala za pelin kada bi o epidemiji ebole izvještavali u udarnom terminu dnevnika, a za vino kada bi život gledala s malo pozitivnije strane te kada se htjela pokazati u malo ljepšem i profinjenijem tonu.
Za razliku od njih dvije, Marko je pročitao najnesvakidašnjiju priču pod nazivom Životni vijek mede, u kojoj je oživio hrvatsku kovanicu od pet kuna te prikazao njezin životni vijek, samim time i njezinu vrijednost spram ostalih novčanica. Ovdje također spominje kapitalne zakonitosti u Hrvata te privatizaciju.
Na ovom smo druženju, zaista, mogli proširiti vidike kada je riječ o tematikama kratkih priča, čuti jako puno novih stvari te vidjeti da je nespojivo i te kako moguće povezati na vrlo zanimljiv način.