Književni pregled tjedna u znaku smrti mađarskog nobelovca Imrea Kertésza
Još jedan tjedan je iza nas. Zapamtit ćemo ga po smrti velikog mađarskog pisca i nobelovca Imrea Kertésza. U nastavku slijede ostali zagrebački događaji.
U utorak, 29.3. mogli ste posjetiti Cafe U Dvorištu, gdje se zbilo predstavljanje zbirke priča Moj muž makedonske spisateljice Rumene Bužarovske. Knjigu su, uz autoricu, predstavili Kristian Novak, makedonist i prevoditelj Ivica Baković te urednik Kruno Lokotar. ‘Bužarovska piše u najboljem duhu američke kratkopričaške ekonomije, najzahtjevnijim načinom, jezikom običnih ljudi, mimo svake patetike, razorno i, valja priznati – istinito, jer je mjera istine u umjetnosti uvjerljivost koja se osjeća potkožno, tijelom’, stoji u najavi događaja.
Isti dan i u isti sat, u Saxu je održana dodjela nagrada za poeziju i prozu Kvant književnosti (dobitnice: Ana Škvorc, Lana Bojanić, Magdalena Mrčela) te panel diskusija pod naslovom Književnost i mladi. Kako organizatori kažu: Ono što želimo jest potaknuti razgovor o mladoj generaciji pisaca, o tome koliko je teško danas objaviti svoje radove, kako krenuti. Pišu li mladi danas više nego čitaju? Koji je glavni problem kada govorimo o afirmiranju mladih autora? Može li se jednostavno skočiti u ‘svijet književnosti’? Ima li dovoljno književnih natječaja? Koji su savjeti za nekoga tko piše? Je li došla nova generacija pisaca na scenu? Tko su i gdje su, tko zna za njih? O svemu tome govorili su Goran Čolakhodžić, Sven Popović, Andrija Škare i Tomica Bajsić te naravno da nisu dali valjane odgovore. Ipak, ‘lajk’ za pokušaj!
U četvrtak, 31.3. u knjižnici Bogdana Ogrizovića u 18 sati predstavljena je nova knjiga poezije Pustinja, jednog od najutentičnijih glasova hrvatske suvremene poezije Milka Valenta. Uz autora, sudjelovali su još urednik knjige Branko Čegec i Miroslav Mićanović.
Dvjestotinjak metara dalje i sat vremena poslije mogli ste posjetiti gostionicu Blato (Tip- Top), gdje su poznati umjetnici Goran Matović, Sara Renar i Tonko Maroević priredili scenski portret Tina Ujevića pod naslovom San i ludilo. Posrijedi je osebujni hommage Tinu, a od 1976. godine, kad je premijerno izveden, Matović je gostovao s tim programom u mnogim gradovima naše zemlje i inozemstva.
Da taj četvrtak i cijeli tjedan budu obojani u crno, nakon duge i teške bolesti preminuo je u svom domu u Budimpešti pisac i prvi mađarski nobelovac Imre Kertész. Preživio je logore smrti Buchenwald i Auschwitz, što je utjecalo na cjelokupno njegovo pisanje. U obrazloženju Nobelove nagrade navodi se da su njegova djela nacističke logore smrti prikazala kao ‘konačnu istinu’ o tome koliko nisko ljudska bića mogu pasti. Najznačajnije djelo mu je Čovjek bez sudbine, roman o vlastitom stradanju, o holokaustu, i sudbini čovjeka u beznadnom svijetu. Poznat je još po romanima Fijasko, Kadiš za nerođeno dijete, Likvidacija te dnevničkoj prozi Dnevnik s galije, odnosno autobiografskoj prozi Dosje K.
Upravo jučer je u Splitu završio Festival pričanja priča Pričigin. Trajanje Festivala je pet dana, a svake se godine pokuša obuhvatiti i 20. ožujka kao Svjetski dan pripovijedanja. Pravila za sudionike su vrlo jednostavna: u 10 minuta na zadanu temu moraju ispripovijedati priču, bez natuknica, bez čitanja. Posljednji dan se zaključuje Pričama o sreći, a Festival se u svojih 10 godina razvio i sada obuhvaća i razna gostovanja, predstavljanja knjiga, večeri autora, pa i burza pročitanih knjiga.
