novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Knjige

„Penjačevi zapisi” (S. Božić): Podvizi i tragedije jednog pustolova

penjačevi
Vrijeme čitanja: 5 minute

Stipe Božić, alpinist, fotograf, filmski snimatelj i redatelj, pisac, otac, suprug i prijatelj, čovjek koji je dva puta osvojio najviši vrh svijeta i boravio na najopasnijim područjima našeg planeta, napisao je šestu po redu knjigu „Penjačevi zapisi”, specifičnu po tome što je u njoj, pišući o životnim pothvatima, ispisao vlastitu autobiografiju.

Iako pomalo fragmentarna, ova autobiografija nije samo osobna ispovijest jednog pojedinca, već sadržaj koji obiluje životnim mudrostima. Za razliku od prethodnih knjiga koje je Božić napisao, u ovoj nije naglasak na samom usponu na vrh, već u onome što treba savladati da bi se do tog vrha došlo.

Prva hrvatska penjačka autobiografija

Ekstremni pothvati, gledanje smrti u oči, najveći životni gubitci i dobitci prožeti su jezikom razumljivom svakome, a opet izvrsno književno oblikovani, čime Božić još jednom pokazuje koliko je spisateljski talentiran.

Međutim, ovdje nije riječ samo o Stipinom životu, ovdje je riječ i o alpinizmu, prijateljstvima, motivaciji, narodnim vjerovanjima i običajima, HGSS-u, bivšoj državi te naposljetku o životu i smrti kao jedinstvenoj, nerazdvojnoj cjelini. Svatko tko je imao priliku upoznati Stipu Božića može se složiti s tvrdnjom da je skroman, strastven te istinski predan onome što voli.

„Nažalost, ili nasreću, svi smo mi ljudi smrtni, ali priča o nekim ljudima je besmrtna”.

Zašto planine?

Prosječan čovjek često se zapita, dok promatra nešto opasno i nedokučivo, umu nerazumljivo i neobjašnjivo, zašto bi netko stavio vlastiti život na kocku radi nekog podviga. Iako se najintenzivniji osjećaji najteže opisuju riječima, Božić već u samom uvodu dočarava ljepotu, snagu i moć planina. Metaforički rečeno, jedan mali pojedinac stoji na vrhovima najvećih svjetskih masiva, dotiče netaknutu ljepotu i doživljava uzvišene prizore usamljenosti, božanstvene osjećaje teško shvatljive onome tko ih nije osjetio.

Objašnjavajući zašto i kako je sve krenulo, dotiče se mitološkog aspekta tumačenja planina. Naime, starogrčka mitologija govori da vrhovni bog Zeus nijednom smrtniku nije dao uspeti se na vrh planine Olimp, jer kada bi se to dogodilo, smrtnik bi postao besmrtnik, što bi značilo zapravo da je postao Bog, a to je u ovom svijetu smrtnika nemoguće.

Slično je i u hinduskoj mitologiji, gdje su bogovi ljubomorni na ljude koji se usuđuju približiti planinskim vrhovima, objašnjava Božić. Možda su se zato planine, iako u mnogim kulturama tumačene kao svete, za mnoge planinare pokazale prokletima jer su na njima izgubili svoje živote:

„Možda smo se i zamjerili bogovima jer mi smo htjeli njihova prijestolja: vrhove nedostupnih planina”.

Djetinjstvo i prvi usponi

Proučavajući i objašnjavajući povijest svojih predaka, Božić ispisuje sve (ne)zgode odrastanja u jednom malom zaseoku Zavojane između Biokova i grebena Sv. Mihovila. Kao da je samim rođenjem predodređen da boravi u planinskim pustošima, jer je već kao dječak čeznuo za visokom i moćnom planinom, sanjao o tome da je prijeđe ne bi li otkrio kakve tajne krije i što se događa „tamo iza”.

U uvjetima odrastanja kakvi su nama danas teško zamislivi ili čak jednaki onima „u razmjeru katastrofe”, Božić pronalazi svoj vlastiti put da se izbori za ono čime je naviše u srcu težio – planinarenju. Od bosonog dječačića koji je 1950-ih hodao po kamenjaru ni ne znajući da negdje „tamo u gradu” postoje cipele, do slavnog alpinista koji je dva puta bio na najvišem vrhu svijeta i režirao preko 120 dokumentarnih filmova.

U prazninama između, odvio se život. Bezbrižne dječje igre zamijenilo je školovanje u Splitu gdje je kao dijete sa sela nazivan pogrdnim imenima, s čime se je dobro nosio. Snaga duha Božića je odlikovala od prvih, onih manjih, pa sve do velikih životnih pothvata.

Izvor fotografije: Facebook.com/stipe.bozic.52

Mladost je bila prožeta brojnim iskustvima, kako to već biva, i produbljivanjem interesa za ono što će ga pratiti cijeli život. Obrazujući se ponajviše čitanjem i istraživanjem, naglašava važnost knjiga koje su mu otvarale vidike, informirale ga o do tada nepoznatim stvarima i iz kojih je usvajao vještine i znanja potrebna za daljnje aktivnosti. Od prvog spusta na skijama do formiranog učitelja skijanja, od prvog boravka na stijeni do planinara velikog potencijala nije prošlo mnogo vremena zahvaljujući njegovoj sposobnosti, ali i snazi volje.

Naglašavajući važnost volje, kretao se putem svih strmina, ne izbjegavajući pritom one najteže. Uz zvukove tada popularne strane glazbe kao što su Bob Dylan i Pink Floyd, sve se činilo poletnije i lakše. Govoreći o nekima od tadašnjih alpinista, koji su itekako zaslužni za motivaciju mladog Stipe, da se ozbiljno počne baviti tim sportom, vodi čitatelja kroz različite planinske miljee i anegdote. Treba i istaknuti vrijednost njegove snimateljsko-režiserske sposobnosti kao i sklonosti literarnom izražavanju što je u kasnijem razdoblju njegova života imalo presudan utjecaj u karijeri.

Najveći podvizi i tragedije

„Jedan čovjek, ako je dovoljno posvećen ideji koju nosi u sebi, može napraviti čuda”.

U nedostatku novčanih sredstava, i sa svojim polovnim Renaultom 4 koji je imao samo 29 konjskih snaga, prešao je nevjerojatan broj kilometara duž Europe i Azije, što je današnjoj generaciji teško zamislivo i s najboljim  automobilom.

Prvi veliki penjački uspjeh, najviši vrh Hindukuša visok 7492 m Stipe je osvojio 1975. godine. Samo četiri godine kasnije, nakon iznimno teških priprema, stajat će na najvišem vrhu svijeta. Dok je boravio na obroncima najviših azijskih vrhova, mnogo vremena boraveći s tamošnjim lokalnim stanovništvom, donosi i crtice iz njihovih duhovnih životnih promišljanja:

„Postoji mjesto gdje nema ni zemlje ni vode, ni svjetla ni zraka, ni beskonačnog prostora, ni uma, ni bilo čega… Ono je bez osnove, bez nastanka, bez oslonca, tamo treba stremiti (…) Za ono što prianja ne postoji kolebanje. Gdje nema kolebanja, tamo je mir. Tamo gdje je mir nema zadovoljstva, ni nezadovoljstva, nema odlaska ni dolaska.. Tu nema umiranja ni rađanja.. To je kraj patnje.”

Niz uspješnica popratio je i niz tragedija kojima su prethodili iscrpni, dugotrajni i riskantni planinski usponi u kojima se Stipe prisjeća kolega koji su život ostavili u planini. I točno u trenutku nastajanja ovoga teksta, Stipe je podijelio objavu na 40. obljetnicu tragične pogibelji njegovog kolege, slovenskog alpinista Nejca Zaplotnika, navodeći citat iz njegove knjige „Put”: „Tko traži cilj, ostat će prazan kad ga postigne, a tko nađe put, taj će cilj uvijek nositi u sebi.”

 Uz brojne planinarske tragedije, 2007. zadesila ga je najteža, svakome roditelju noćna mora: tragično mu je preminuo sin Joško. No Stipe je, kao i uvijek do tada, pronašao unutarnju snagu i nastavio nesebično pomagati drugima, baš kako je to radio i njegov sin.

Bogatstvo je priča – Mate Svjetski

Optimističan duh ustraje i opstaje, ma koliko god bila teška vremena. Stoga na samom kraju knjige možete se inspirirati pričom o Mati Svjetskom, najvećem Hrvatu-putniku 20. stoljeća. Bogata ostavština u obliku neiscrpnih priča koju je nakon svjetskih pustolovina Mate donio kući neprocjenjive je vrijednosti.

Iako su tada njegov otvoren duh, bogatstvo priča koje je prenosio i materijalno siromaštvo naišli na nerazumijevanje, ma koliko danas vremena bila drugačija, naša kultura još uvijek novac promatra kao jednu od najvećih životnih vrijednosti i simbol prestiža. No pravo bogatstvo (pitajte bilo kojeg istinskog zaljubljenika u život) leži u pričama koje su besmrtne, a njih stvaraju ljudi poput Mate i Stipe, tako mali, a tako veliki.

„U svakodnevnom je životu stotine valjanih razloga zašto da nešto ne učinimo, nekome ne pomognemo, a samo je jedan razlog ZA, a to je čovjekova volja. Odlučnost da se nekom pomogne ne mari za onih stotinu valjanih razloga, dapače ona veliča ono što je čovjeku najvrjednije: život. Zato treba hvaliti i kao junaka slaviti svakog tko se žrtvuje za drugog, onog koji drugom pomaže. I zaista sva junačka djela koja sam ostvario penjući se po najvišim vrhovima svijeta ništa su u usporedbi s jednim spašenim životom.”


Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.

Be social
Što misliš o ovoj knjizi?
Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!
Vaš glas je zabilježen. Hvala vam na glasanju!

Komentari