17. siječnja 2025.

Vrijeme čitanja: < 1 minutaJedan od najvažnijih redatelja našeg doba, istinski umjetnik i vizionar, David Lynch, umro je u 79. godini.

mačke
31. prosinca 2024.

Vrijeme čitanja: 4 minuteDanas možda jesu glavni likovi memeova, svi imamo svoju najdražu „internetsku mačku”, ali mnoge su krznene loptice kroz godine bile i muze umjetnicima, nerijetko upravo piscima čiji su samotni čin pisanja upotpunjavale svojom nenametljivom prisutnošću.

Film

“Političke ideologije u trilogiji Vitez tame” (4.dio): Metodologija i rezultati za tri zlikovca

Batman, vitez
Foto: Prime VIdeo
Vrijeme čitanja: 9 minute

3. Metodologija analize 

Cilj istraživanja jest otkriti, koristeći metodu multimodalne kritičke analize diskursa, skrivaju li se u diskursu koji koriste različiti likovi – od samog Batmana pa do njegovih protivnika – obilježja ideologija koje smo prethodno naveli (primjerice, vjere u ljudsku nesavršenost kao karakteristike konzervativizma ili slobode kao temeljnog načela liberalizma).  

Istraživački problem koji pred nas stavlja ova filmska franšiza jest sljedeći – jesu li u diskursu likova prisutne karakteristike različitih ideologija i kojih točno?

Kako bismo otkrili prisutnost ideologija u diskursu, potrebno je upotrijebiti metodu kritičke analize diskursa koja svoje porijeklo vuče iz lingvistike te koja služi kako bi se kroz iscrpnu, detaljnu i sistematsku analizu otkrilo kako razni govornici i autori koriste različite značajke jezika kako bi stvorili značenje (Machin i Mayr, 2012: 1).

Temelji se na kritičkoj lingvistici, nastaloj u 70-im godinama prošlog stoljeća, a čijim se začetnicima smatraju Britanci Roger Fowler, Robert Hodge, Gunter Kress i Tony Trew koji su svoje znanje objedinili u knjizi koja je postala temeljna literatura za ovaj pristup – „Jezik i kontrola“ iz 1979. godine (Machin i Mayr, 2012: 2).

Upravo je ideološka kontrola ono što kritički lingvisti žele razotkriti analizirajući tekstove i govore te otkrivajući kako jezik i gramatika mogu biti korišteni kao instrumenti ideologije (Machin i Mayr, 2012: 2).

Prema Hodgeu i Kressu, pionirima ovog područja, jezik je dio društvene prakse te je „isprepleten s time kako se ponašamo i kako održavamo i reguliramo naša društva“ (Machin i Mayr, 2012: 2).

Kritička analiza diskursa posebnu pozornost pridaje konceptima ideologije, moći i pristranosti (Vrtič i Car, 2016: 148). Ideologija u tome služi kao polazišna točka jer se promoviranjem određene ideologije može na određen način prikazati i konstruirati društvo te tako prikazati odnosi moći u tom društvu (Vrtič i Car, 2016: 148). Pristranost je pak prisutna u načinu na koji se prikazuju oni drugi (najčešće se radi o manjinama i drugim potlačenim skupinama poput žena, migranata, nacionalnih, seksualnih manjina i drugih), ali i u tome prikazuju li se oni uopće odnosno šuti li se o drugima (Vrtič i Car, 2016: 148).

Upravo zbog tog što se bavi analizom odnosa moći u društvu, kritička analiza diskursa nije objektivna znanost te su znanstvenici koji se bave ovim pristupom većinom naklonjeni ideji da kritička analiza diskursa služi kao poticatelj pozitivnih promjena u društvu na način da razotkriva primjerice rasizam i druge oblike negativnih društvenih pojava (Fairclough i Wodak, 1997: 258; cit. prema Machin i Mayr, 2012: 4).

Unatoč tome što neki ovakvu praksu drže nepoželjnom, svi su složni oko ideje da jezik oblikuje i da je oblikovan od strane društva te da se upravo u diskursu skrivaju odnosi moći koje je potrebno objelodaniti (Machin i Mayr, 2012: 4).

4. Rezultati

4.1. „Batman: Početak“ – Ra’s Al Ghul kao religijski fundamentalist

Ovu analizu započet ćemo s prvim filmom iz trilogije, „Batman: Početak“.

Prilikom upoznavanja mladog Brucea Waynea s jednim od vođa Lige sjena, Henrijem Ducardom, Ducard izjavljuje sljedeće:

„Ovim svijetom vladaju tirani i korumpirani birokrati. Naš kodeks poštuje samo prirodni poredak stvari – nas ne ograničava njihovo licemjerje“.

Svijet kojim vlada korumpirana i licemjerna elita jedna je od središnjih ideja populističkih pokreta, no potrebno je daljnje razmatranje njihove retorike kako bi se potvrdila ova početna hipoteza po kojoj je Ra’s Al Ghul i Liga sjena sljedbenici populističke ideologije.

Središte ove tajanstvene organizacije koju predvodi Ra’s Al Ghul nalazi se u butanskom samostanu na obroncima Himalaje. Ondje, Ducard govori kako se Bruce mora odreći ovog svijeta kako bi pronašao vlastitu svrhu te mu u jednom trenutku objašnjava misiju Lige sjena.

„Tvoj otac nije razumio sile raspadanja – gradovi poput Gothama su u smrtnim mukama – kaotični, groteskni. Nema im spasa“.

Konačno, Ducard otkriva da im je cilj uništiti Gotham te da će drugi gradovi uslijediti nakon njega. „Prirodna ravnoteža bit će vraćena“, objašnjava Ducard bijesnom Bruceu. Iako naizgled nije određeno vode li se pripadnici Lige sjena ikakvom ideologijom, pojam „prirodna ravnoteža stvari“ može nas asocirati na jednu od metaideologija, religijski fundamentalizam.

Fundamentalizam općenito, ističe Zorko, jest ideologija koja polazi od „redefiniranja i ponovnog isticanja važnosti moralnih i religioznih vrijednosti u trenutku kad dođe do evidentnih promjena“ (Zorko, 2007: 75). Ono što čini religijski fundamentalizam posebno opasnim jest način na koji se želi spriječiti promjene u društvu, a koje nerijetko uključuju terorizam (Zorko, 2007: 76). Glavni cilj terorista jest pak stvoriti atmosferu straha i panike kako bi lakše postigli svoje ciljeve (Zorko, 2007: 77).

Upravo je to krajnja namjera Lige sjena i Ducarda/Ra’s Al Ghula – posijati strah među narodom koordiniranim terorističkim napadima koji uključuju i ispuštanje otrovnog plina u gradski vodovod, a čiji je učinak povećanje straha u osobe zahvaćene plinom.

Svoju viziju svijeta Ra’s Al Ghul ističe i prilikom posljednjeg obračuna s Batmanom u kojem mu objašnjava kako će „svijet u strahu gledati kako njegov najveći grad pada. Anarhija i kaos će se proširiti… čovječanstvo će se međusobno istrijebiti, vrste će biti uništene, a vratit će se prirodna ravnoteža. Planet će biti sačuvan za sve vrste“.

4.2. „Vitez tame“ – Joker kao anarhist

Iako započinje svoj streloviti uspon u svijetu podzemlja napadom na financijsku instituciju (Gotham National Bank), Joker nikako nije lijevi populist koji koristi pljačku banke kako bi primjerice ukazao na jaz između korumpirane i bogate elite i siromašnog puka. Na primjedbu upravitelja banke koji ističe da su nekad gradski kriminalci vjerovali u „čast“ i „poštovanje“ te koji ga pita vjeruje li on u išta, on odgovara da vjeruje da „sve što nas ne ubije čini nas… čudnijima“.

Svoj prijezir prema onima koji u šaci drže Gotham – neovisno jesu li to mafijaši, pravosuđe, policija, novinari i drugi – Joker pokazuje na različite načine. Nameće se kao neizabrani vođa najzloglasnijih gotamskih kriminalaca i tjera ih da se pokoravaju njegovim planovima za novi Gotham. Nakon što okružni tužitelj Harvey Dent naredi uhićenje čak 549 kriminalaca i optuži ih za njihove brojne zločine, Joker pokazuje svoje pravo lice i organizira ubojstvo sutkinje Surillo koja je predsjedavala suđenjem kriminalcima, ubojstvo policijskog povjerenika Loeba i pokušaj ubojstva Denta.

Pritom je zanimljivo na koji način on ubija sutkinju Surillo – nakon što joj podmetne kartu sa svojim likom i otiscima nje, Loeba i Denta, ona biva prebačena na drugu lokaciju te u autu pronalazi omotnicu na kojoj piše njena nova lokacija – „GORE“. Na to auto eksplodira te ona umire, a iz auta krenu izlaziti igraće karte s likom džokera, njegov zaštitni znak.

Joker, kao što mu i ime govori, voli zbijati šale, no njegove su šale bolesne i poremećene te usmjerene protiv glavnih društvenih institucija i pojedinaca koji ih predstavljaju, a koje istinski prezire i želi ih poniziti.

Među njih spada i njegov zakleti neprijatelj, maskirani osvetnik znan samo kao Batman. Znajući da on običnim građanima predstavlja „simbol“ da se ne moraju bojati takvih kao što je on, Joker otima Batmanove imitatore i okrutno ih ubija te snimku šalje masovnim medijima, prije svega televiziji. „Želite li red u Gothamu? Batman mora otići“, poručuje Joker i tako poručuje kako on sebe vidi – kao protutežu Batmanu.

Daljnji primjeri potvrđuju takvo gledište i stvaraju sliku Jokera kao anarhističkog terorista.

On ne mari za gradske moćnike i bogataše na čelu s Bruceom Wayneom i za njihovu donatorsku večer u čast tužitelja Denta te nepozvan upada na zabavu i ondje gotovo ubija Batmana i pomoćnicu tužitelja, Rachel Dawes.

Na njegovu nepredvidljivost i anarhičnost Batmana upozorava i vjerni pomoćnik, batler Alfred Pennyworth koji mu pripovijeda priču o mjanmarskom banditu koji je krao dijamante i davao ih djeci te ga upozorava da se neke ljude ne može „kupiti, prisiliti, urazumiti ili s njima pregovarati. Neki ljudi samo žele vidjeti svijet kako gori“.  Upravo to je temeljna razlika između Batmana i Jokera na što Batmana upozorava i Salvatore Maroni, jedan od Jokerovih mafijaških suradnika – „…ti imaš pravila. Joker – on ih nema“.

Čak i detalji kao što je zapaljeno vatrogasno vozilo kao primjer ironije i slogan „Laughter is the best medicine“/„Smijeh je najbolji lijek“ čije je prvo slovo promijenjeno u S tako da dobiva značenje „Slaughter is the best medicine“/„Pokolj je najbolji lijek“ pokazuju Jokerovu psihopatsku narav i poigravanje s uobičajenim i zdravorazumskim.

Znajući za Batmanov strogi moralni kodeks koji mu ne dopušta ubijanje, Joker ga svojim okrutnim i nesmiljenim zločinima želi navesti da pogazi to i da ga ubije („Udari me. Hajde. Udari me“).

Naposljetku, Joker biva uhićen te prilikom ispitivanja od strane Batmana tvrdi da ga ovaj „nadopunjuje“ te da će ga građani Gothama, kad im Batman više ne bude trebao, odbaciti poput „gubavca“. „Njihov moral, njihov kodeks ponašanja… sve je to samo loša šala“, tvrdi Joker te ga upozorava da „kad zagusti, ti civilizirani ljudi… proždrijet će jedni druge“. „Jedini razumni način života u ovom svijetu jest živjeti bez pravila“, smatra Joker i još jednom se pokazuje kao anarhist. Iako je u početku tražio polovicu novca koji je pripadao mafiji, Joker pokazuje da mu ništa na ovom svijetu ne predstavlja nešto u što treba vjerovati te spaljuje veliku hrpu novca na užas zaprepaštenih mafijaša.

Takozvani problem kolica, znameniti problem iz polja etike, našao je svoj put i u Jokerov pomračeni um u obliku njegovog obračuna s Colemanom Reeseom, računovođom koji je otkrio diskrepancije u poslovanju tvrtke Wayne Industries te zaključio da je Bruce Wayne zapravo Batman. Reese je odlučio da će na televiziji otkriti tko je Batman što je Jokera, koji Batmana vidi kao nekog tko unosi red u njegov nered i koji ga time zabavlja, natjeralo da ponudi građanima Gothama priliku da ubiju Reesea. U protivnom, on će dići u zrak jednu od gradskih bolnica.

Uvijek postoji opcija da Reese počini samoubojstvo, što je po Jokeru „plemenito“, no on to neće učiniti jer je „odvjetnik“ čime Joker još jednom pokazuje prijezir prema pravosuđu.

Iako se pokazao kao briljantni planer koji za svaku situaciju ima izlaz, Joker tvrdi da nije planer i da ga upravo to čini drukčijim od mafije, policije, pravosuđa i drugih. On vidi planove kao smetnju u uživanju u anarhiji i kaosu što se posebno ogleda u njegovom razgovoru s ranjenim Harveyjem Dentom.

„Nitko ne paničari kad oni za koje očekujemo da će umrijeti umru. Nitko ne paničari kad stvari idu po planu, čak i kad je plan zastrašujuć. Ako kažem novinarima da će sutra jedan član bande biti upucan ili da će kamion pun vojnika biti raznesen, nitko ne paničari. Jer sve je to dio plana. No ako kažem da će jedan mali gradonačelničić umrijeti, svi polude! Uvedi malo anarhije, uznemiri postojeći poredak i sve postaje kaos. Ja sam agent kaosa. A znaš li što je ljepota kaosa? On je pravedan“, tvrdi Joker.

Kao veliku završnicu svog poremećenog plana koji za cilj ima uvesti anarhiju, Joker upriličuje sociološki eksperiment u kojem suočava građane i zatvorenike koji se nalaze na odvojenim brodovima s izborom – ili će pomoću detonatora za suprotni brod dignuti ga u zrak ili će on dići u zrak oba broda. Batman se naposljetku obračunava s Jokerom i sprječava eksplozije brodova te ga Joker ponovno poziva da ga ubije, jednom i zauvijek. No, Batman to ne želi učiniti, čak ni nakon što mu Joker otkrije posljednji as iz rukava – on je taj koji je pretvorio Harveyja Denta u ubojicu i psihopata koji se sprema ubiti Gordona i njegovu obitelj.

Time je on, iako je izgubio slobodu, pobijedio u „bitci za Gothamovu dušu“.

4.3. „Vitez tame: Povratak“ – Bane kao lijevi populist i Talia Al Ghul kao religijska fundamentalistica

No, bitka za dušu Gothama nije završena jer se nakon osam godina u gradu pojavljuje nova prijetnja u obliku tajanstvenog maskiranog plaćenika znanog samo kao Bane.

Kao plaćenik, Bane je radio i za poduzetnika Johna Daggetta te je po njegovom nalogu izvršio vojni udar u Zapadnoj Africi, a sve s ciljem osiguravanja ruda za Daggettovu tvrtku. No, unatoč tome, jednom kad je Daggett ostvario ono za što ga je Bane trebao, ovaj ga okrutno ubija.

Osam godina nakon što je Batman preuzeo krivicu za Dentove zločine, Gotham proživljava obnovu i mir i to upravo zbog Dentovog zakona koji je omogućio policiji da se jednom za svagda obračunaju s organiziranim kriminalom.

Usprkos tome, Selina Kyle/Catwoman upozorava Brucea Waynea/Batmana da „dolazi oluja (…) Vi i Vaši prijatelji (…) ćete se uskoro pitati kako ste mogli tako raskošno živjeti i ostaviti tako malo nama ostalima“. Unatoč slomu kriminala, nešto buja ispod površine Gothama i uskoro se otkriva koliko je velik jaz između bogatih i siromašnih.

Upravo će taj jaz poslužiti Baneu koji započinje svoj napad na Gotham tako što sa svojim plaćenicima napada gotamsku burzu, simbol bogatstva i raskoši u kojoj žive najbogatiji stanovnici grada.

„Ovo je burza, ovdje nema ničega što bi mogao ukrasti..“, govori Baneu jedan od biznismena na što ga ovaj s prijezirom upita: „A zašto ste svi vi onda ovdje?“.

Sukob kapitalizma i Baneove antikapitalističke ideologije ogleda se i u njegovim riječima upućenim Daggettu koji ga upozorava da mu je platio pravo malo bogatstvo na što Bane primijeti: „I to ti daje moć nada mnom?“.

Iako se njegova ideologija ne može jasno razaznati u početku, kasnije postaje sve očitije da bi Bane mogao biti lijevi populist. On nerijetko govori pomoću praznih označitelja („pravda“, prije svega), a spominje i „narod“ odnosno „puk“. Najavljujući „sljedeću eru zapadne civilizacije“, Bane pokreće niz terorističkih napada – od ubojstva gradonačelnika Garcije do koordiniranih eksplozija koje grad odsijecaju od ostatka svijeta. Pritom je vidljiv njegov prijezir prema postojećim institucijama – on ne mari niti za autoritet gradonačelnika niti za himnu koja svira netom prije napada.

„Gothame, preuzmi kontrolu nad svojim gradom…“, jedna je od njegovih poruka iz koje možemo iščitati nekoliko elemenata populizma. Prije svega, on izjednačava Gotham sa svojim stanovnicima, no ne sa svima – samo s onima koji moraju preuzeti kontrolu nad svojim gradom, a to je pošteni puk. Nasuprot njemu stoje elite koje su oduzele puku kontrolu nad gradom.

Kasnije, Bane govori kako je vrijeme da gradu konačno dođe „oslobođenje“ što je još jedan prazni označitelj. „Mi ne dolazimo kao osvajači, već kao osloboditelji, kako bi vratili kontrolu nad gradom narodu“, govori Bane okupljenoj svjetini te obećava narodu da će već sutradan preuzeti ono što im „po pravu pripada“.

Otkrivši da je Dent potkraj života postao zlikovac znan kao Two-Face, Bane oslobađa zatvorenike koji su ondje dospjeli zahvaljujući Dentovom zakonu. Tisuće zatvorenika napušta zatvor Blackgate, „simbol potlačenosti“ i pridružuju se Baneovoj revoluciji. „Prihvaćate li ostavku svih tih lažljivaca?! Svih tih korumpiranih?!“, govori Bane aludirajući još jednom na korumpiranost elita koje su sve do njegovog dolaska vladali Gothamom. Konačno, Bane pokazuje da na njegovoj meti nisu samo korumpirani, već i bogati per se.

„Moćnici će biti izbačeni iz svojih dekadentnih gnijezda… Izbačeni u hladni svijet koji smo mi ostali poznavali i trpjeli… Sudovi će biti sazvani… Plijen će biti podijeljen… Krv će biti prolivena…“, govori Bane te, što i govori, čini – uvodi prijeke sudove i politički motivirane procese na kojem je kazna već unaprijed odlučena, a čije su žrtve predstavnici institucija, bogati i moćni; njegovi poklonici izbacuju bogataše na ulicu i dijele plijen, a sve pod njegovim budnim okom. Egzekucije se izvršavaju javno, ondje gdje ih „cijeli svijet može vidjeti“, kako bi se jasno dalo do znanja da je Bane vladar ovog propalog grada-države.

U pozadini Baneove socijalne revolucije stoji Miranda Tate čiji je stvarni identitet Talia Al Ghul te je ona kći Ra’s Al Ghula, Batmanovog neprijatelja iz filma „Batman: Početak“.

Iako, kao ni Bane, ne vjeruje u revoluciju, Talia se služi revolucijom i njenim posljedicama kako bi uništila Gotham i osvetila oca koji je poginuo u sukobu s Batmanom. Kao i Ra’s, i Talia je fundamentalistkinja koja je, još dok se nije znalo da je ona Ra’sova kći, u razgovoru s Bruceom Wayneom otkrila da joj je cilj „vratiti ravnotežu svijetu“. Prirodni poredak stvari i ideja čovjekova povratka korijenima ključne su ideje Ra’sove ideologije koja, unatoč tome što nema istaknutog Boga odnosno bogove, dijeli puno sličnosti s religijskim fundamentalizmom.

Vrijedi istaknuti da je Bane zbog svojih ekstremnih stavova izbačen iz Lige sjena, no to je diskutabilno jer Talia objašnjava kako ga je njen otac izbacio ne zbog njegovih uvjerenja, već zbog tog što je služio kao stalni podsjetnik na smrt Talijine majke i nemogućnost Ra’sa da ju spasi iz pakla Lazarove jame, zatvora u kojem je bila zatočena.


Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.

Be social

Komentari