Stjepan Tomić (“Hanging Pawns”): Za moju opsjednutost šahom ‘kriv’ je jedan kafić u Krakowu
Od početka pandemije ljudi su se počeli baviti raznim hobijima, među kojima je i šah. Zanimanje za ovaj sport je samo porastao nakon izlaska serije „The Queen’s Gambit”, porasla je prodaja šahovskih ploča, potražnja za knjigama o šahovskoj teoriji i slično.
Sigurno niste znali da već neko vrijeme na YouTubeu postoje osobe koje s publikom dijele svoje znanje o šahu. I oni su dobili više gledatelja pa sam zato porazgovarala sa Stjepanom Tomićem, Zagrepčaninom koji je od 2018. godine na putu da postigne najvišu titulu koja se u šahu može osvojiti, onu velemajstorsku. Na svom YouTube kanalu dijeli svoj napredak u šahovskom svijetu, a ujedno pomaže sve većem broju ljubitelja šaha da i oni postanu bolji u igri.
Kako si došao na ideju pokretanja YouTube kanala o šahovskoj teoriji i analizi raznih šahovskih igara?
Imao sam nesreću da s 26 godina, dok sam se spremao za obranu diplomskog, shvatim da me ono čime bi se nakon faksa trebao baviti ne zanima ni približno kao šah. Nakon par dana premišljanja, odlučio sam baviti se šahom, pa što bilo. Kanal je bio najlogičnije dugoročno rješenje koje bi mi to moglo omogućiti. Šah, sam po sebi, nije dovoljan za preživjeti. Većina jakih velemajstora ima posao.
Nedavno si prešao 100 tisuća subscribera na svojem YouTube kanalu. Prvo, čestitam! Kakav je osjećaj znati da toliko ljudi prati tvoj rad? Kada si pokrenuo kanal, jesi li uopće pomišljao na to da bi mogao postići takav uspjeh?
Hvala. Moram priznati ne jako različit već neko vrijeme. Bilo je jako teško u početku, kada je videe gledala moja mama i par frendova koji su mi htjeli podići samopouzdanje. Ali nakon prvih tisuću subscribera, sve je nekako bilo lako. Netko gleda, to je bitno. Da li je to deset ili sto tisuća subscribera, psihološki mi nije bilo važno. Kada sam pokretao kanal, nisam si htio zadati nikakve ciljeve na koje nisam mogao utjecati. Ono što sam naumio bilo je stvoriti online bazu za ljude koji žele učiti šah, a ne znaju kako.
View this post on Instagram
Kako to da si tako kasno počeo profesionalni igrati šah? Jesi li ga igrao i prije nego što si krenuo profesionalnim putem?
Stvarno nemam pojma. Pitam se to svaki dan. Mama, ujak i djed su igrali šah dok sam bio mali, sjećam se da sam ih par puta vidio. Ne razumijem zašto me tada nije ovoliko zanimalo. Počeo sam sa 25 godina, kada sam pisao diplomski na stipendiji u Krakowu. Ulicu do moje je bio kafić u kojem se nedjeljom igrao šah. I završilo je tako da svaku nedjelju pijem kave i igram cijeli dan. Prije toga sam igrao blitz šah na internetu manje od godinu dana, možda i samo par mjeseci. A negdje na faksu sam ga zavolio. Ne znam kako ni zašto. ‘Profesionalno’, odnosno turnirski šah počeo sam igrati u svibnju 2016. godine, vrlo brzo nakon što sam postao opsjednut.
Imaš li kakav savjet za ljude koji nisu kao djeca igrali šah ili su igrali povremeno, ali ih danas zanima natjecateljski dio šaha, no misle da je kasno?
Ja istinski vjerujem da svatko može sve što želi. To je možda ludo, ali mislim da ne postoji zdraviji pogled na svijet. Moj savjet je da ako žele igrati natjecateljski šah, krenu igrati i učiti. Bez razmišljanja, kukanja i straha.
Što misliš o sve većoj popularnosti šaha kao posljedici kako same pandemije tako i serije „Damin gambit”? Što misliš o samoj seriji, jesi li je gledao?
To je odlično za šah, a pogotovo za nas kojima se radi povećanja popularnosti povećava i publika. Seriju sam počeo gledati, ali sam prestao nakon pola prve epizode. Išla mi je jako na živce. Krenem nešto gledati radi šaha, a ono drama o nekoj ovisnici u pubertetu. Karikiram, ali nije naglasak na šahu u seriji. Ljudima koji su je gledali bez očekivanja je šah vjerojatno došao kao iznenađenje i ugodan bonus.
View this post on Instagram
Kakvo je stanje u Hrvatskoj kada je riječ o šahu? Koliko često se organiziraju šahovski turniri (sada možda više online, prije klasični šah) u primjerice Zagrebu (s obzirom da si sam odavde).
Stanje u šahu u Hrvatskoj nije nešto o čemu razmišljam i oko čega mogu bilo što napraviti. Vjerojatno je slično kao i u drugim sportovima. Prije korone, u ovih par godina otkad igram, stanje nije bilo idealno kada se radi o broju turnira. Svake godine igra ih se svega desetak, Pula, Split, Zadar, Zagreb, nekad Osijek, nekad Bjelovar, Šolta, Gradište, Rabac. Vjerojatno sam neke zaboravio, ali svakako ih nije dovoljno. Zašto je to tako, nemam pojma. U Srbiji, Italiji, ili Mađarskoj, primjerice, ima ih pet puta više, možda i deset. Ali dobro, zato onaj tko želi putuje van na turnire.
S obzirom na situaciju u svijetu, šah je većinom prešao u online svijet – igraju se i online turniri koji su u posljednjih godinu dana zamijenili over-the-board turnire (iako se oni polako vraćaju). Misliš li da će takva situacija ostati i nakon pandemije ili će se svi ipak htjeti vratiti klasičnom šahu?
Ma neće ostati tako. Rejting i titule se ne mogu dobiti online, niti će to biti moguće još jako dugo. Sve dok tehnologija toliko napreduje da će postati nemoguće varati u online šahu. Zasad je to udaljeno 20 godina. Online šah je kao kad ovisniku o cigaretama daju one žvake ili flastere. Nije to to. Ljudi ga igraju jer nemaju drugu opciju. Onaj tko je sjedio za pločom 5-6 sati u dobivenoj poziciji i onda umoran napravio jednu glupost, predao, i izgubio rejting, zna da online šah nije moguće usporediti s pravim.
View this post on Instagram
Koji materijal/knjige koristiš za videe o teoriji?
Za svaki video je drugačije. Ali koristim sve do čega mogu doći. Imam more šahovskih knjiga, a ako nemam onu koju trebam, znam gdje je naći ili posuditi. Otvaranja su specifična jer obično jedna knjiga govori o samo jednom otvaranju, najčešće i o samo jednoj varijanti nekog otvaranja. Drugi izvor materijala su partije u tom otvaranju. Ako imam puno vremena, prođem ih 20 ili više. Tako dobijem dobru sliku o idejama i planovima u otvaranju. Uz knjige i partije, uvijek pogledam sve što je o tom otvaranju na Youtubeu snimljeno dosad i probam napraviti više nego drugi, bolje nego drugi. Ne uspijeva to svaki put, ali većinom bude OK.
Koji su ti budući planovi kako za YouTube kanal, tako i razvoj šahovske karijere?
Za kanal imam još 200 videa u planu. Nakon toga ću napraviti novi plan, vidjeti što bi moglo biti najkorisnije za moj trening, a da ujedno zanima publiku, što mi je uvijek jedan od glavnih kriterija za biranje tema. Što se tiče mog šaha, samo se nadam da će se ova situacija s koronom smiriti i da će uskoro krenuti turniri. A dugoročan plan je postati velemajstor. Kratkoročni šahovski planovi su podijeljeni na stvari koje želim naučiti i što i kako želim trenirati. Samo da krene šah opet. Godinu dana je predugo.
Stjepana možete pratiti na Instagramu i YouTubeu.
Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.