“Začarana šuma”: Pogledajte čarobnu digitalnu slikovnicu o slavenskoj mitologiji
Mitski svijet starih Slavena bogat je i raznovrstan, ali i nekako teško uhvatljiv. Mitovi nisu zapisivani, nemamo svoj ep iz kojeg bismo ih izvlačili kao što to, recimo, imaju Grci ili Skandinavci i zapravo neprestano nagađamo tko je kome što i koje božanstvo predstavlja koju prirodnu silu. Ne pomaže ni činjenica da je slavenska mitologija nevjerojatno širok pojam i da se u nijansama razlikuje u svakoj slavenskoj zemlji. To također možemo povezati s nepostojanjem pisanog teksta koji bi na neki način sve to objedinjavao i često se čini kao da su ti mitovi i legende nekako raspršeni.
Oduvijek sam, ili barem otkad me mitologije zanimaju (a to i jest otprilike oduvijek, barem u okviru mog ne tako dugog života dosad), osjećala nedostatak u smislu knjige u kojoj bi sve te priče bile ispričane i složene kao što su bili ispričani i složeni grčki mitovi u „Najljepšim pričama klasične starine” Gustava Schwaba, knjige zbog koje i dan danas dobro pamtim većinu rodoslovnih stabala grčkoga panteona. Kad sam malo dublje zagrebala ispod površine, shvatila sam da o temi slavenske mitologije mogu saznavati s diskutabilnih internetskih stranica neprovjerene vjerodostojnosti ili iz stručne literature.
View this post on Instagram
Mit prilagođen čitatelju (i gledatelju)
Mitovi su na ovim prostorima u pravilu rekonstruirani iz starih napjeva i običaja koji su velikim dijelom izmijenjeni prošavši pokrštavanje i zbog toga ih je još i teže izvući na površinu. Tom su se temom kod nas najviše bavili Vitomir Belaj i Radoslav Katičić, a Belajeva knjiga „Hod kroz godinu” nezaobilazna je literatura za bilo koga zainteresiranog za našu starinu. Rekonstruirao je tako mitove o borbi Peruna i Velesa na temelju lokaliteta koji nose imena iz kojih možemo razaznati ta drevna božanstva, mit o Svetom Jurju i mnoge druge (svi se oni spominju u “Začaranoj šumi”). Ali „Hod kroz godinu” je i dalje stručna knjiga, a ne zbirka priča prilagođena prosječnom čitatelju.
Da potrebe za takvom zbirkom ima, mogu potvrditi iz prve ruke i to ne samo zato što bih je sama voljela posjedovati i čitati, nego zato što se na svom poslu u knjižari vrlo često susrećem s ljudima koji su u potrazi upravo za takvom literaturom.
View this post on Instagram
Novi svijet, stari svijet
Iako još nismo dočekali slavensku mitologiju od A do Ž, stvari se kreću u dobrom smjeru. Nakon prekrasnih knjiga „Sjeverozapadni vjetar” i „Mjesečeve sjene” te izvrsnog dokumentarnog serijala koji također nosi naslov „Sjeverozapadni vjetar”, a bavi se mitovima i legendama ovih prostora, osebujni umjetnik Zdenko Bašić surađuje s fotografkinjom Ivom Lulić, a ta suradnja nam donosi „Začaranu šumu”, digitalnu slikovnicu (možete ju besplatno pogledati na poveznici koja istražuje upravo mitove slavenske starine).
Karakterističan Bašićev stil i odlično režirana fotografija Ive Lulić donose nam svijet kakvom još nismo svjedočili. Na 41 stranici ove prekrasne slikovnice nalazi se tekst koji je istražila i oblikovala upravo Iva, koja je bila i voditeljica projekta, a njoj i Zdenku smo neizmjerno zahvalni na ovakvom doprinosu našoj baštini i kulturi i mogu reći da se samo nadam da na ovome neće stati.
Projekt je zaživio uz potporu Ministarstva kulture i medija putem Javnog poziva za programe digitalne prilagodbe i kreiranje novih kulturnih i edukativnih sadržaja.
Prati i na Instagramu: Iva i Zdenko
Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.