Erna Tomiša (Aplikacija Safecity): Kotačić promjene za suzbijanje nasilja
Mediji nas svakodnevno suočavaju s različitim oblicima nasilja koji su u suvremeno doba pravi primjer dehumanizacije. Nasilje u obitelji prelazi enormne brojke, a ono se u posljednjih sedam godina utrostručilo. Žene čine oko 79% žrtava, odnosno, u četiri od pet slučajeva, nasilje je pretrpio ženski spol. Nažalost, pandemija koronavirusa pokazala se plodnim tlom za porast broja nasilnih slučajeva, osobito u obitelji. Zabilježeno je i više slučajeva silovanja, dok je broj prijavljenih nasilnika u padu.
Nasilje sa sobom povlači niz problema, a u našem su društvu još uvijek sveprisutni stereotipi, zbog čega se brojne žrtve ne usude prijaviti počinitelja. Svaki korak ka prevenciji nasilja vrlo je važan djelić u slagalici promjene, stoga veseli činjenica da je u Hrvatskoj osvanula aplikacija koja korisnicima nudi prijavu uličnog uznemiravanja i nasilja, i to anonimno. Erna Tomiša, jedna od pokretačica inicijative prevođenja aplikacije Safecity na hrvatski jezik, otkrit će nam kako funkcionira aplikacija i koje se mogućnosti kroz nju nude korisnicima.
Što je zapravo aplikacija Safecity i kako je nastala?
Safecity je aplikacija nastala u Indiji, a njenu izradu pokrenula je ElsaMarie D’Silva 2012. godine, potaknuta željom da zaustavi ulično nasilje kojemu je svjedočila. Radi se o aplikaciji koja prikuplja podatke o uličnom uznemiravanju i nasilju s ciljem da se nasilje na javnim površinama locira, da ukaže na učestalost uličnog uznemiravanja i nasilja te da se na temelju prikupljenih podataka poduzmu mjere kako bi se ono smanjilo i kako bi se gradovi učinili sigurnijima. Od 2012. godine do danas prikupljeno je preko 40 000 izvješća iz Indije, Kenije, Rumunjske, Mađarske, SAD-a, Velike Britanije i drugih zemalja.
Kako ste se odlučili na prilagođavanje aplikacije hrvatskom govornom području?
Dunja Bonacci Skenderović, Ivana Šalinović, Nina Sabolić i ja okupile smo se prošle godine da zajedno napravimo akciju za obilježavanje tjedna protiv uličnog uznemiravanja i Dunja nas je tada upoznala s aplikacijom Safecity. Za prevođenje i lokalizaciju aplikacije odlučile smo se jer u Hrvatskoj nedostaju sustavni podaci o uličnom uznemiravanju i nasilju, dok znamo da priče, prvenstveno žena (npr. kampanja PaRitera #ženeujavnomprostoru), pokazuju da je itekako prisutno. Teško da netko od nas nema u svom okruženju osobu koja je doživjela ulično uznemiravanje ili nasilje, a ono i dalje često ostaje neprepoznato na svim razinama. Ova aplikacija omogućuje osobama da podijele svoja iskustva, što će nam dati uvid u učestalost uznemiravanja i nasilja, identificiranje kritičnih mjesta u gradu na kojima se događaju i poduzimanje akcija nastavno na te podatke.
Kako se uopće koristi ova aplikacija? O kojoj vrsti nasilja korisnici obično dijele svoje iskustvo?
Aplikacija djeluje tako da se na karti grada označava mjesto na kojem je osoba doživjela uznemiravanje i/ili nasilje te odgovara na pitanja o samom događaju, kako bi se prikupile informacije o iskustvu osobe, vrsti napada, počiniteljima, vremenu događaja, reakciji okoline i koracima koje je osoba nakon toga poduzela.
Preko aplikacije osobe mogu prijaviti odmjeravanje/buljenje, komentiranje/seksualno pozivanje, diranje/hvatanje, uhođenje, fotografiranje bez dopuštenja, fizički napad, silovanje/seksualni napad, otimanje osobnih stvari/pljačka, nasilje u obitelji, neprimjereno pokazivanje spolnih organa/masturbiranje u javnosti, pokazivanje pornografije bez pristanka, online uznemiravanje, trgovanje ljudima i “drugo”. Osobe prije pitanja o vrsti nasilja u otvorenom pitanju opisuju kakav incident su doživjele, tako da, ako incident ne mogu smjestiti u jednu od ovih kategorija, događaj će i dalje biti zabilježen i analiziran.
Također, postoji dio stranice „Savjeti za sigurnost” kao mogućnost stavljanja upozorenja za određene lokacije u gradu, a isto tako ovdje svatko može podijeliti savjete kako bi se osobe, koje se tamo nađu, osjećale sigurnije.
Koliko hrvatskih korisnika trenutno koristi ovu aplikaciju kako bi prijavili neku vrstu uznemiravanja? Mislite li da je ta brojka premala?
Za sada je od travnja u aplikaciji prijavljeno 30-ak incidenata, većinom u Zagrebu, ali i u drugim gradovima poput Rijeke, Splita i Bjelovara. Trenutno je to još uvijek premalo prijava da bismo mogle zaključivati o glavnim žarištima u gradovima, stoga nam je glavni cilj prikupiti što više podataka da možemo donositi konkretnije zaključke i osmisliti prikladne intervencije. Međutim, ono što smo primijetile iz dosadašnjih prijava jest da se jako puno uznemiravanja i nasilja događa u javnom prijevozu i na stanicama javnog prijevoza.
Kako podaci koje prikupite mogu pomoći u borbi protiv nasilja? Postoje li nekakve akcije koje se provode sukladno tome?
Budući da trenutno nije dostupna statistika o uličnom uznemiravanju i nasilju, ova aplikacija omogućava nam da dođemo do kvantitativnih pokazatelja o uličnom uznemiravanju i nasilju. Vrijednost je u tome da na temelju prikupljenih podataka možemo vidjeti koje su lokacije u gradovima žarišta uznemiravanja i nasilja ili su opasne te nastavno na to pronaći rješenja da učinimo te lokacije sigurnijima.
Rješenja mogu biti razna, od postavljanja bolje rasvjete ili kamera na tim pozicijama, do većeg patroliranja policijskih službenika. Ideja nam je surađivati s lokalnim vlastima i policijom da učinimo ta mjesta sigurnijima.
Mogu li nadležne institucije reagirati na temelju podataka koje prikupi aplikacija? Je li bilo već takvih slučajeva?
To se svakako nadamo realizirati jer je suradnja s nadležnim institucijama ključna da bismo praktične implikacije proveli u djelo. Za sada još nije bilo intervencija nadležnih službi jer moramo prvo skupiti dovoljan broj podataka da utvrdimo trendove i žarišta, ali upravo to planiramo.
Prema statističkim podacima koje pohranjujete, kakav je trend kretanja broja prekršaja?
Trenutno je broj prijava premali da bismo zaključivale o trendovima. Ono što znamo na temelju svjedočanstva žena koje su hrabro progovorile u sklopu projekta #ženeujavnomprostoru PaRitera, jest da se ono događa svakodnevno i nadamo se da ćemo kroz ovu aplikaciju to poduprijeti brojčanim pokazateljima da ukažemo na sveprisutnost i ozbiljnost ovog problema. To će nam biti podloga za daljnje djelovanje u suzbijanju uznemiravanja i nasilja.
Mislite li da je ova aplikacija dovoljno proklamirana u javnosti? Koje je korake potrebno poduzeti da bi što više ljudi znalo za nju?
Trenutno nam je najveći cilj potaknuti ljude da koriste aplikaciju. S tim ciljem sudjelujemo u ovogodišnjem „Global Data Intervention Challenge!”, koji se odnosi se na globalno prikupljanje podataka o uličnom uznemiravanju, a kojeg provodi zaklada pod nazivom „Red Dot Fundation” sa zemljama koje su lokalizirale Safecity u svojim gradovima.
Ovaj izazov je namijenjen prvenstveno mladim ljudima od 18 do 35 godina. Želja je povezati mlade iz različitih dijelova svijeta da ih se dodatno educira o problemu uličnog uznemiravanja i nasilja, potakne da razmijene iskustva koja imaju u svojim zajednicama, prikupe svjedočanstva o slučajevima nasilja i uznemiravanja te da na osnovu prikupljenih podataka osmisle kreativna i lokalna rješenja. Sve zainteresirane osobe koje žele sudjelovati mogu nam se javiti na safecitycroatia@gmail.com ili putem pristupnice.
Na koji se način, prema vašem mišljenju, može podići svijest o važnosti pravovremene prijave bilo kojeg oblika nasilja?
Kao prvo, edukacijom od malih nogu o tome što je nasilje, koje sve oblike poprima i koje posljedice ostavlja. Ono što primjećujemo kod uličnog uznemiravanja i nasilja je da mnoge njegove oblike ljudi uopće ne percipiraju uznemiravajućim ili nasilnim, a zapravo jako utječu na dobrobit osobe koja ga proživljava.
Isto tako, educirati ljude što sve mogu učiniti ako svjedoče nasilju. Ovdje je izrazito važno da osobe imaju podršku nadležnih institucija koje im vjeruju i pravovremeno reagiraju i sankcioniraju počinitelje. Nažalost ovakvi oblici nasilja često ostaju neprepoznati, što obeshrabruje osobe da ga prijavljuju.
Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.
