Filmolista: Ekranizacije velikih književnih klasika
1. Ana Karenjina (2012.)
Opsežni roman Lava Tolstoja o životima ruske aristokracije i propasti ugledne plemkinje Ane na kinoplatnu su dočarali mnogi redatelji. Najpoznatije su ruska verzija iz 1967. i američka iz 1997. Ova britanska ekranizacija iz 2012. također je privukla pažnju zanimljivom glumačkom postavom te raskošnom scenografijom i kostimografijom koja je filmu donijela nagradu Oscar. Izvrstan odabir za ulogu Ane bila je slavna Keira Knightley. Redatelj Joe Wright na originalan je način koncipirao film snimivši ga u obliku kazališne predstave (neke se scene odvijaju iza vidljivih kulisa, dok su u romanu na sasvim drugim mjestima).
2. Romeo + Juliet (1996.)
Jedan od filmova iz kasnih devedesetih koji su mladi, tzv. MTV generacija, posebno voljeli. Radnja znamenite Shakespeareove tragedije premještena je iz srednjovjekovne Verone u izmišljeni američki grad Verona Beach. Leonardo DiCaprio i Claire Danes tumače tragični par, a Montecchijevi i Capulettijevi prikazani su kao dvije mafijaške obitelji. Bez obzira na suvremeno okružje i gangsterske elemente u filmu, scenarij je zadržao originalne šekspirijanske dijaloge. Soundtrack je obogaćen hitovima grupa kao što su Garbage, Radiohead i The Cardigans.
3. Drakula (1992.)
Irski književnik Bram Stoker 1897. napisao je kultni roman strave i užasa o vampirskom grofu koji je najvjerojatnije utemeljen na povijesnoj osobi, vlaškom vladaru Vladu Tepešu koji je bio na glasu po svojoj neviđenoj okrutnosti. Stotinu i više godina nakon izdavanja, knjiga je postala toliko slavna da je doživjela devedesetak ekranizacija. Uz crno-bijelu verziju iz 1932. u kojoj je elegantni mađarski glumac Bela Lugosi u ulozi Drakule stekao status legende, ranih se devedesetih pojavio još jedan od istaknutijih gotičkih horora temeljenih na Stokerovu djelu. Režirao ga je Francis Ford Coppola, najpoznatiji po trilogiji Kum. Krvožednog Drakulu utjelovljuje Gary Oldman, a glume i veličine poput Winone Ryder, Anthonyja Hopkinsa, Keanua Reevesa i Monice Bellucci kojoj je to bila jedna od prvih filmskih uloga.
4. Ubiti pticu rugalicu (1962.)
Adaptacija kultnog romana Harper Lee nagrađenog Pulitzerom nalazi se na listi najboljih filmova svih vremena. Markantni Gregory Peck ostvario je značajnu glavnu ulogu kao odvjetnik Atticus Finch, udovac s dvoje male djece koji se zalaže za crnačka prava i tako na sebe navlači bijes zadrtih stanovnika gradića u kojem živi. Ubiti pticu rugalicu empatičan je prikaz života na američkom jugu u vrijeme nakon Velike krize i jedan od najvažnijih antirasističkih filmova. Dobitnik je 3 Oscara (scenarij, glavna muška uloga i scenografija).
5. Razum i osjećaji (1995.)
Ova britanska drama utemeljena je na ljubavnom romanu predvodnice engleskog „ženskog pisma“, Jane Austen. Scenarij je napisala Emma Thompson, koja ujedno i glumi jednu od glavnih uloga. Postala je prva osoba u povijesti koja je osvojila Oscara za glumu i scenarij. Uz bok joj stoje veliki britanski glumci poput Hugha Granta, Kate Winslet i Alana Rickmana. Pratimo dvije sestre, osiromašene nakon smrti svojeg oca, koje žele pronaći ljubav. S obzirom na nezavidnu financijsku situaciju, to će im biti teže ostvariti. Sestre Dashwood, Elinor (Thompson) i Marianne (Winslet) izvrsni su antipodi: prva je starija i racionalna, druga je mlađa i hipersenzibilna. Film je nominiran za sedam Oscara.
6. Glembajevi (1988.)
Legendarni hrvatski redatelj Antun Vrdoljak 1988. prenio je na kinoplatno Krležinu dramu o obitelji ukletoj mutnom prošlosti i brojnim tragedijama. Impozantnu glumačku postavu sačinjavali su neki od najvećih jugoslavenskih glumaca poput Mustafe Nadarevića, Tonka Lonze i Ene Begović. Nadarević tumači Leona Glembaja, mladog intelektualca koji prezire svoju obitelj i mračne tajne koje ona skriva.
7. Tess (1979.)
Ekscentrični Roman Polanski ovaj je film posvetio svojoj ubijenoj supruzi Sharon Tate. Ona je obožavala tu knjigu i često mu isticala kako bi poslužila kao odličan predložak za film. Zadnji put kad ju je vidio, Tate je Polanskom rekla kako bi rado glumila Tess bude li on snimao adaptaciju. Riječ je o ekranizaciji romantičnog viktorijanskog romana Thomasa Hardyja. Naslovna junakinja Tess, koju utjelovljuje Natassja Kinski, lijepa je seljanka koja otkriva da joj je otac potomak plemićke obitelji i uspije pridobiti pažnju dvojice muškaraca.
8. Lolita (1962. i 1997.)
Postoje dvije ekranizacije kontroverznog djela Vladimira Nabokova. Prva je nastala 1962. pod redateljskom palicom Stanleyja Kubricka i reklamirala se pod sloganom How did they ever make a movie out of Lolita? jer je sama knjiga zbog svoje teme i radnje (sredovječni profesor i intelektualac zaljubljuje se u dvanaestogodišnjakinju) bila osporavana. Kubrickov je film ostvario veliku gledanost i dobio brojne pohvale kritičara. Druga verzija u režiji Adriana Lynea u kinima se pojavila 1997. Isprva je doživjela neuspjeh kod kritike, ali zadnjih je godina postala veoma popularna, najviše zahvaljujući društvenim mrežama poput Tumblra gdje su se pojavili tzv. nymphette blogovi koji veličaju Lolitu. Mnogi su predbacivali Lyneu jer je njegov film tako eksplicitnu temu gotovo pretvorio u romansu koristeći sentimentalnu glazbu i prikazavši Lolitu kao promiskuitetnu tinejdžericu, dok je u knjizi dvanaestogodišnja djevojčica.
9. Gospođa Bovary (2014.)
Flaubertovu antijunakinju, nemirnu sanjarku željnu luksuza i romantike, utjelovljuje Mia Wasikowska, jedna od glumica koje redatelji posebno vole u ulogama žena iz klasične književnosti. Nije riječ o jedinoj ekranizaciji ovog remek-djela francuskog realizma, postoji ih još pet, među kojima je poznata Madame Bovary iz 1934. u režiji Jeana Renoira. Najnoviji film o Emmi Bovary privlačan je mlađoj ženskoj publici i izvrstan je za srednjoškolce koji ga uvijek mogu s lakoćom gledati – nakon pročitane lektire, naravno.
10. Smrt u Veneciji (1971.)
Jedinstvena pripovijetka njemačkog pisca Thomasa Manna nastala je pod redateljskom palicom Luchina Viscontija. Pratimo Gustava von Aschenbacha, umjetnika koji dolazi u „najljepši grad svijeta“ početkom 1910-ih i tamo nenadano razvija opsesiju prekrasnim dječakom Tadziom (kojeg tumači Björn Andrésen), turistom iz Poljske – iako nikada neće stupiti u kontakt s njim. Homoseksualna priča bez homoerotskih detalja, ovaj estetski i umjetnički vrijedan film veliča trijumf neokaljane ljudske ljepote.