novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Vizart

Grafički opus velikog majstora plakata u Muzeju suvremene umjetnosti

Foto: Press/Ana Opalić
Vrijeme čitanja: 3 minute

U tijeku je izvrsna izložba u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu koju ne smijete propustiti ako ste ljubitelj grafičkog dizajna. Izložba Doručak u štampariji predstavlja impresivan dio grafičkog opusa Borisa Bućana, umjetnika koji je revolucionarizirao pojam plakata u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća. U predgovoru izložbe ističe se kako naslov izložbe možda više asocira na čežnju za glamurom, zbog jednog romana i jednog filma, nego na buku i prljavštinu starih štamparija. Ipak, Bućan je, čekajući na prvi otisak plakata, mnoge dane (a vjerojatno i jutra) proveo u tiskarama. Ovo je izuzetna prilika da se vratite nekoliko desetljeća unatrag i zamislite kako su njegovi originalni plakati s kreativnim likovnim rješenjima oživjeli u kontaktu s prolaznicima na ulici, nakon izlaska iz tiskare.

Foto: Anja Tomljenović
Foto: Anja Tomljenović

Nakon Ivana Picelja i njegovih strukturiranih plakata koji nastaju pod utjecajem širenja tehnologije za Nove tendencije u tadašnjoj Galeriji suvremene umjetnosti te Mihajla Arsovskog koji je oblikovao prepoznatljiv vizualni identitet Teatra &TD u šezdesetima, na umjetničku scenu stupa Boris Bućan koji svojim inovacijama u grafičkom dizajnu dodatno proširuje pojam plakata i njegove percepcije. Postav izložbe podijeljen je na svojevrsne tematske cjeline koje omogućuju preglednost Bućanova rada i lakše snalaženje u prostoru: devedesetak plakata iz razdoblja sedamdesetih i osamdesetih nalaze se na prvom katu izložbe, dok je na drugom katu šezdesetak plakata koji su nastajali od osamdesetih do kraja prošlog stoljeća.

Početkom sedamdesetih Bućanova likovna preokupacija je reinterpretiranje sadržaja i uvlačenje promatrača u igru minimalističkog prikaza i njegova značenja, u kojemu se otkriva autorova dosjetljivost i intelektualna igra. Plakat za predstavu Dantonova smrt (Zagrebačko dramsko kazalište Gavella, 1969.) odlikuje jednostavni geometrijski prikaz giljotine na crnoj podlozi koji upućuje na temu, mjesto i vrijeme odvijanja drame (protagonisti su sudionici Francuske revolucije s izraženim političkim angažmanom). Zanimljive su i dodatne male intervencije poput fizičkog rezanja donjeg desnog kuta plakata. Još jedan primjer Bućanove igre sa značenjima vidljiv je u plakatu za izložbu Jagode Kaloper (Galerija Studentskog centra, 1970.), u kojemu je iskoristio ime autorice i prikazao veliku crvenu jagodu, s prvim odlikama grafičkog izraza koji će potpuno razviti u jednome od paradigmatskih primjera grafičkog dizajna – Žar ptici.

Njegov plakat iz 1982. godine za balet Igora Stravinskog Žar ptica u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu objavljen je na naslovnici kataloga izložbe The Power of Poster Victoria and Albert Museuma u Londonu, pregleda povijesti oblikovanja plakata za koji je izabrano oko 250 najboljih radova nastalih od 1870. do 1998. godine. Novost koju Bućan uvodi u tradiciju plakatiranja je dimenzija plakata (2x2m) koja se promatraču nameće svojom veličinom. Osim toga, promatrač je privučen i neobičnim oblikovanjem i asocijacijama koje se javljaju u prikazima, poput oblikovanja bića s animalnim i antropomorfnim obilježjima u spomenutom primjeru Žar ptice te plakatima za predstavu Đavo u selu (1986.) i balet Labuđe jezero (1988.). Izvanredna je i serija plakata za Glazbene doživljaje Zagrebačkih simfoničara i Zbora RTZ-a u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog koje potpuno možete doživjeti pogledom s prvog kata izložbe na suprotni zid, što bi značilo da ste gotovo čitavo vrijeme i sa svih strana okruženi plakatima koji postav čine izuzetno kvalitetnim i atraktivnim sadržajem za sve posjetitelje.

Foto: Anja Tomljenović
Foto: Anja Tomljenović

Nemoguće je postav ove izložbe sažeti u nekoliko riječi jer se svaki plakat može promatrati kao zasebno umjetničko djelo, a dijelovi opusa (ovisno, recimo, o razdoblju i naručitelju) iščitavati na različite načine. Reprezentativan dio postava čine i politički angažirani plakati (primjerice crtani likovi koji su probodeni nožem na plakatu za 8. salon mladih, 1976.) te plakati za modne revije i ostala kulturna događanja. Bućanovi plakati pristupaju temi i sadržaju na inovativan, domišljat, inteligentno promišljen i duhovit način, pretvarajući tektualni dio (informacije o događaju, mjestu i vremenu održavanja) u sastavni likovni element plakata ili ga pak potpuno premještajući uz same rubove plakata kako bi slika došla u prvi plan. Ne propustite do 29. svibnja pogledati ove plakate koje karakterizira originalnost, živost i energičnost kakva se sve teže pronalazi na ulicama naših gradova.

Be social
Što misliš o ovoj izložbi?
Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!
Vaš glas je zabilježen. Hvala vam na glasanju!

Komentari