Javni apel Knjižnog bloka ministrici Zlatar Violić
Neprofitna i nevladina udruga Knjižni blok od proljeća 2011. godine, kada je osnovana, pokušava kroz brojne akcije, kao što su tribine, rasprave i istraživanja, utjecati na poboljšanje statusa knjige u društvu, znanosti i kulturi te na uređenje hrvatskog tržišta knjiga, ali i zaštititi prava i interese srednjih i malih nakladnika i nezavisnih malih knjižara kojih i ovako već ima premali broj. Fraktura d. o. o., Izdanja Antibarbarus d. o. o., Moderna Vremena Info d. o. o., Naklada OceanMore d. o. o., Novi Liber d. o. o. i Planetopija d. o. o. izdavači su okupljeni u udruzi Knjižni blok.
U tri godine svoje aktivnosti, Blok je pokušao ostvariti suradnju s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske. Prošle su godine tako održana dva sastanka na kojima su predstavnici knjižne branše upozorili na tešku situaciju koja vlada u svijetu knjiga: nakladnici, autori, prevoditelji, knjižničari propadaju ili su na rubu propasti, nove knjige se ne proizvode, male nakladničke kuće su u nemilosti velikih lanaca, a to sve neposredno utječe i na čitateljsku publiku koje je sve manje. Na sastancima je dogovoreno da će pod vodstvom Ministarstva kulture početi djelovati nekoliko novih radnih grupa, uz već postojeću Radnu grupu za izradu nacionalne strategije za poticanje čitanja, koje su trebale potaknuti donošenje daljnjih mjera za oporavak knjižnog sektora.
Knjižni blok je došao pred Ministarstvo s gotovim i razrađenim planovima i prijedlozima, s obavljenim istraživanjima i brojkama, no od dogovorenog ništa se nije dogodilo. To sve je razlog apela direktno ministrici kulture Andrei Zlatar Violić. Prije gotovo mjesec dana uputili su joj pismo u kojem traže odgovore i objašnjenja za zapostavljanje ovako konkretnih planova. Budući da u više od 30 dana, što je zakonski rok za slanje odgovora, odgovor nisu dobili, Blok je pismo objavio javno. Možda ih sada neće moći ignorirati.
Pismenih je generacija sve manje, čitalačka publika nestaje, a Ministarstvo okreće glavu od perspektivnih i dugoročnih planova za poboljšanje već katastrofalne situacije u Republici Hrvatskoj, što je apsurdno, jer se u posljednje vrijeme izdvaja sve više novca za dovođenje „pametnih učionica“ u hrvatske osnovne škole u kojima se učenici niti ne služe olovkama, bilježnicama i knjigama, već tabletima.
