novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Film

JEDNA JEDINA: Igra s nuklearnom energijom – motivi i katastrofe

jedna jedina
Vrijeme čitanja: 4 minute

Povijest prošloga stoljeća bilježi najkrvavije priče. Ratna razaranja i masovna ubojstva nedužnih nisu razriješila neosnovanu netrpeljivost među vođama država. Dapače, nastupilo je razdoblje hladnoga rata s jasno izraženim socijalnim nepovjerenjem. Pojačana razina straha nametnula je potrebu za opskrbom ratnim oružjem. Među njima se našla i nuklearna energija, posebno privlačna čelnicima država koji su je ubrzo internalizirali kao sredstvo za postizanje ugleda. Dakle, proizvodnja atomske bombe sa sobom je, osim vojnih razloga, povlačila i političke te ideološke mogućnosti. Težnja ka tako ostvarivim suverenitetom nije zaobišla ni bivšu Jugoslaviju.

Više gubitaka nego ostvarenih želja

Novi dokumentarni serijal pod nazivom „Jedna jedina” u tri epizode donosi priču o odnosu prema nuklearnoj energiji u socijalističkoj Jugoslaviji. Tema serijala jest snažna želja za posjedovanjem atomske bombe zbog čega je na teritoriju bivše Jugoslavije planirana izgradnja čak 16 nuklearki. Ipak, samo je jedna od njih zaista stvorena i opstala je do danas – ona u Krškom. Čak ni uz američku humanitarnost ni velike napore političkih vođa i znanstvenika, Jugoslavija nije imala temelje niti organizaciju dovoljno kvalitetnu za takav projekt.

jedna jedina
Foto: Press

Već u prvoj epizodi Srpom i batom razbit ćemo atom, povjesničari i poznavaoci nuklearne energije naglasili su da Jugoslavija nije imala zadovoljavajuću količinu upotrebljivih ruda – urana i plutonija. Osim toga, gradnja je bila zahtjevna, odnosila je živote, a cijeli proces djelovao je pomalo traljavo i nedostojno uzorima koje su oponašali. U prvom redu, inspiracija je dolazila iz situacije s bombardiranjem Hirošime i Nagasakija. Želja je bila stvoriti moćno oružje za koje će svijet znati i od njega strepiti. Sam Tito i njemu bliski suradnici bili su dobro upoznati s minusima projekta, no svejedno su inzistirali na atomskoj bombi.

Radioaktivnost i odgovornost

Još jedan od glavnih motiva spominjan u intervjuima te isječcima iz emisija jest big science. Odnosno, postojala je želja za primjenom znanstvenih dostignuća u praksi. Nastojalo se pokrenuti industriju, uvjeriti ljude u prazna obećanja i cijeli projekt smjestiti u mirnodopski okvir. S obzirom da je na snazi bila oštra cenzura medija, o problemima koji su malo-malo znali zadesiti istraživanja nije se javno govorilo. Ljudi su se navikli na suživot s elektranom.

Ono o čemu će serijal progovoriti u naredne dvije epizode jest havarija koja je zadesila Černobil. Iako priča nema nimalo lijep tijek i posljedice, zasigurno će biti zanimljivo poslušati iskustva preživjelih sudionika. Upravo je ta radioaktivna katastrofa nakratko obustavila nadobudne ciljeve usmjerene ka ovladavanju nuklearnom energijom. Potresne priče o šteti uzrokovanoj prirodi i ljudima godinama su ostale jednako snažne i poučne. Stoga je ekipa serijala otišla korak dalje te istražila kako se zbrinjava radioaktivni otpad elektrane Krško. Saznavši da je ideja Hrvatske i Slovenije graditi skladište u općini Dvor na rijeci Uni, raspitali su se i za mišljenje tamošnjih stanovnika.

jedna jedina
Foto: Press

Ne čudi činjenica da su stanovnici zabrinuti za budućnost koja ide u smjeru suživota s radioaktivnim otpadom. Osim toga, skeptični su prema načinu skladištenja otpada misleći da neće biti u skladu sa svjetskim standardima. Ni takvo mišljenje ne čudi s obzirom na spretnost i način razmišljanja u hrvatskoj kulturi. Da bi ljude upoznali s nužnim standardima koje zahtijeva odgovorno rukovanje takvom vrstom znanosti, autori serijala primjere su potražili u Francuskoj. Točnije, u pokrajini Aube gdje se nalazi centralno skladište za 58 francuskih reaktora.

Društveno odgovoran format

Autor projekta, čija izjava slijedi u nastavku, je Dubravko Merlić. Uz njega, na projektu su radili producent Matej Merlić, redateljica Lana Kosovac te scenarist Željko Matić.

Veselimo se što će gledatelji HTV-a moći u siječnju vidjeti tri epizode našeg dokumentarnog serijala “Jedna jedina”. Iako naziv sugerira da će u središtu našeg zanimanja možda biti samo jedina jugoslavenska nuklearka u Krškome, sadržaj našeg projekta pokriva cijeli dijapazon izazova povezanih s nuklearnom energijom. Uz jugoslavenski program izgradnje atomske bombe, od čega Tito i JNA nisu odustali do samog raspada bivše države, cijelu epizodu posvetili smo černobilskoj havariji. U devastirajuće posljedice te katastrofe uvjerili smo se i sami, pa se nadam da će i gledateljima biti zanimljivo. Uz to, veliku pozornost posvetili smo radioaktivnom otpadu, glavnom problemu s kojim se susreće nuklearna energija. Ekipa s kojom smo surađivali na projektu bila je izvanredna, pa koristim ovu priliku da im i javno zahvalim na predanosti i kreativnosti koji su uložili u “Jednu jedinu”.

jedna jedina
Foto: Press

Iznimno je važno da postoje ovakvi kratki serijali koji objektivno prikazuju povijesni kontekst te ga povezuju s današnjicom. Mnogi od nas ne znaju kako znanost uistinu funkcionira, ali smo svjesni da i najmanja nepažnja može uzrokovati katastrofalne posljedice. Osim toga, težnja za moći može previše zaslijepiti čovjeka i odvratiti ga od ideje o kolektivnoj dobrobiti, što si niti jedan suvremeni vođa ne bi smio dopustiti.


Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.

Be social
Što misliš o ovom filmu?
Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!
Vaš glas je zabilježen. Hvala vam na glasanju!

Komentari