James Earl Jones
12. rujna 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Dana 9. rujna preminuo je James Earl Jones, kazališni, filmski i televizijski glumac, omiljen zbog svojih uloga kao što su ona Mufase u „Kralju lavova”, Dartha Vadera u serijalu „Star Wars”, Jacka Jeffersona u filmu „Velika bijela nada”, Jamesa Greera u serijalu o Jacku Ryanu, ali i brojnim drugim ulogama.

Adele
3. rujna 2024.

Vrijeme čitanja: 6 minute 10 koncerata, najveća pop-up arena ikad i najduža setlista koju je Adele otpjevala. Riječi još uvijek nisu dovoljne, bilo je savršeno.

Knjige

Književna tribina: Piše li ljubav romane?

Foto: Martina Marčinko
Vrijeme čitanja: 3 minute
Foto: Martina Marčinko
Foto: Martina Marčinko

Dok smo svi u iščekivanju svečanog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, u književnim se krugovima napeto iščekuje još jedan događaj: proglašenje najboljeg hrvatskog romana po odabiru T-Portala. Kako ne bi nepripremljeno dočekali ovaj događaj, jer prvi navedeni već jesmo, organizirana je književna tribina pod nazivom:”Piše li ljubav romane?”

Sinoć, u prostorima Muzeja Suvremene umjetnosti, nekolicina slavnih “pera” Hrvatske okupila se i raspravljala o svevremenskoj, nepresušnoj i glavnoj temi svih tema, o ljubavi. Gosti su bili , komparatist i književnik Krešimir Pintarić, Zoran Ferić – profesor književnosti i književenik, lektorica i spisateljica Nada Gašić, i jedna i jedina Mani Gotovac.

Nakon prve tribine ”Kako su nas stranci pročitali” održane ovog mjeseca u Muzeju prekinutih veza, druga po redu trebala je biti na terasi. Nažalost, zbog vremenskih uvjeta koji nisu išli u korist održana je u kafiću muzeja. Publika je bila mnogobrojna, a za neke čak nije bilo mjesta u prostorijama kafića, te su svojim glavicama izvirivali kroz prozor ne bi li upili koji savjet pametnih glava o knjigama i ljubavi.

Uvodnu riječ održala je susretljiva i simpatična glumica Mia Biondić, te je nastavak preuzela njena imenjakinja (sa J) Mija Pavliša, urednica kulturne rubrike T-Portala, objasnivši kako je tribina svojevrstan uvod u književnu nagradu za roman godine. U konkurenciji za dobitnika ili dobitnicu su Tatjana Gromača s romanom Božanska dječica, Tahir Mujičić i njegovo djeloBudi Hamlet, pane Hamlete!, zatim Josip Mlakić i Planet Friedman, Pavao Pavličić s Muzej Revolucije i Igor Rajki i njegov Detektor istine.

Koju bi knjigu preporučio čitateljima ljubavnih romana bilo je prvo pitanje upućeno Krešimiru Pintariću, koji je međuostalim i bibliotekar u Gradskoj knjižnici. On je odgovorio kako najradije ne bi ni jednu, i to iz razloga što ne čita takve knjige (ali ih piše): “Kako tom književnošću nismo očarani, ali kako dane budemo razočarani?”.

Kako i zašto se odlučila na pisanje ljubavnog romana, osobito nakon toliko godina provedenih u teatru, Mani Gotovac objasnila je u svom stilu. Nju, kaže, zaista i zanima samo i isključivo pitanje ljubavi. Međutim, ne bračne ljubavi – jer po njenom, “kad završava zaljubljenost počinje brak”, ne pitanje seksa, jer je to pitanje pražnjenja, već pitanje prave istinske ljubavi koja je najljepše što se čovjeku može dogoditi. “To je vječni misterij, zagonetka, ali nažalost i ono što je u ovom svijetu jedino i ozbiljno ugroženo”, rekla je Mani.

O razlici između ljubavi i zaljubljenosti svoj je sud dao i spomenuti Krešimir Pintarić, ustvrdivši kad su preduvjeti za ljubav stečeni u trenutku kada prestaje zaljubljenost. Također je izjavio kako oko ljubavi postoji najviše razilaženja, jer svatko ima svoju definiciju.

Koja je pak veza između ljubavi i krimića, objasnila je Nada Gašić. “Sumnja, ljubomora i osveta nezakonite su kćerke ljubavi”, ustvrdila je ova spisateljica kriminalistički romana dodavši da su upravo one najčvršći oslonac za pisanje tog tipa romana. Svaki osjećaj, osobito ljubav, kaže Nada, u svojim djelima može zamijeniti umorstvom.

Zoran Ferić, široj publici poznat po romanu Kalendar Maja, odgovorio je na pitanje zašto se ljubav prikazuje kao nešto opsesivno i depresivno. Na zaprepaštenje cijele publike, govori kako je najsretniji kraj smrt. Srećom, brzo se izvukao nadodavši kako misli na onu smrt kada oboje ljubavnika umru stari ( i to u kratkom razmaku). Također smatra kako ljubav nije nešto mračno, već je to siva zona koju je nemoguće definirati. Kako bi nam potpuno dočarao pojam ljubavi citirao je Umberta Eca: ” Ljubav je jedina bolest od koje bolesnik ne želi ozdraviti.”

Pitanje koje je bilo postavljeno svim prisutnim književnicima bilo je kako pisati o ljubavi, a da ne ispadne patetična?

Krešimir Pintarić odgovorio je kako treba staviti budalu za pripovjedača, Ferić je nadodao da pripovjedač mora biti perverzan, Nada Gašić kako ona u svojim djelima ili ubije lik ili lik ubije onog koga voli, dok je Mani Gotovac odgovorila posve drugačije. Rekla je kako joj je to predstavlja veliki problem u pisanju, te da joj se zna dogoditi da od više napisanih stranica o ljubavi iskoristi samo par rečenica.

Foto: brokenships.com
Foto: brokenships.com

Tribinu je odjavila Olenka Vištica koja je zaslužna za idejnu realizaciju Muzeja prekinutih veza, sada već i hrvatskog kulturnog brenda. Govorila je o vezi stvarnih ljubavi i onih ‘s papira’. Rekla je kako je oksimoron da predstavnica Muzeja prekinutih veza govori o ljubavi, ali smatra da je možda u samom nazivu “muzej” problem. Taj cijeli koncept više uključuje književnost i film nego muzej, ali sama riječ “muzej” uzeta je zbog dodira s prošlosti. “Gdje postoji kraj može se puno naučiti o ljubavi. Čovjek pronalazi utjehu, suosjećanje, bijes, pomirenje i voljan je sve to podijeliti sa drugima, i upravo tako nastaje prekrasan roman”, završila je Vištica.

 
Be social

Komentari