Književni pregled tjedna: ‘Kako ste?’
Tjedan iza nas protekao je u nekoliko književnih događanja, ali svakako je obilježen prosvjedima podrške Cjelovitoj kurikularnoj reformi ‘Hrvatska može bolje’, a s druge strane zahtjevom udruge ‘U ime obitelji’ u kojem su navedene primjedbe na Nacrt prijedloga kurikularne reforme, odnosno u kojem se navode razlozi za izbacivanje pojedinih autora i njihovih djela iz popisa lektire.
Što se tiče događanja, u utorak, 31. svibnja, u zagrebačkom klubu Vinyl, održano je treće izdanje kulturno-glazbene tribine ‘TUP! – Tekstopisci u poeziji’. Voditeljica i autorica tribine, Mirela Priselac Remi, ovog je puta ugostila Zlatana Zlatana Stipišića Gibonnija s kojim je porazgovarala o odrastanju uz slavnog oca, etnomuzikologa Ljubu Stipišića, formiranju kroz rock/heavy metal bend Osmi Putnik te proučila Gibonnijeve stihove iz samostalne karijere.
U Zagrebu i Osijeku je održano i 15. izdanje Festivala europske kratke priče, od 29. svibnja do 3. lipnja, s ovogodišnjom temom On/No Trespassing: o granicama i ljudima. Priča Međa autorice Une Vizek proglašena je u utorak navečer u Zagrebu najboljom kratkom pričom ovogodišnjeg natječaja Festivala europske kratke priče (FEKP) i Centra za kreativno pisanje (CeKaPe). O pobjedniku natječaja 15. FEKP-a na zadanu temu ‘O granicama: slobodna tema’ među 282 pristigle priče odlučivao je peteročlani žiri u kojemu su bili pisci, urednici, novinari i književni kritičari Stjepan Balent kao predsjednik, te Vladimir Arsenić, Olja Savičević Ivančević, Damir Karakaš i Diana Matulić kao članovi.
Na splitskim Bačvicama, 2.lipnja, predstavljenja je novinarsko-narativna knjiga Kako ste? novinarke Barbare Matejčić. O knjizi su govorili Mašenjka Bačić, Jurica Pavičić, Tea Jakaša i Barbara Matejčić koja u zbirci narativno-novinarskih priča uranja u ljudske strahove, poniženja, nepravde, gubitke, ali i ponos i nesalomljivost te nam pruža priliku da nam životi drugih, onih koji žuljaju hrvatsko društvo, budu malo manje nepoznanice. A samo je jedan način da autorica zgrabi čitatelja i odvuče ga iz zone komfora duboko u živote ljudi koji nisu odabrali okolnosti koje su ih obilježile: taj se način zove narativno novinarstvo. Jezik dobre književnosti upotrijebljen za nešto što se zaista dogodilo.
Burno je bilo na planu školstva. Diljem zemlje održani su prosvjedi podrške cjelovitoj kurikularnoj reformi ‘Hrvatska može bolje‘ na kojima se tražilo da se nastavi reforma školstva koja je, tvrde, zastala zbog političkih pritisaka i da se za provedbu te reforme osiguraju materijalna sredstva. S druge strane, udruga ‘U ime obitelji’ Željke Markić napisala je zahtjev u kojem su navedene primjedbe na Nacrt prijedloga kurikularne reforme. Smatraju kako je potrebno u cijelosti revidirati popis lektirnih naslova i izbaciti niz hrvatskih autora kao što su Zoran Ferić, Dubravka Ugrešić, Slavenka Drakulić i drugi, koji, kako kažu, mlade navlače na teme seksualnosti i svih mogućih devijacija na tom području i uz to obrađene tako da će mladi prije steći ovisnost o pornografiji, nego želju za čitanjem klasika i proširivanjem spoznajnih vidika, što je suprotno odgojnoj dimenziji škole i nastave hrvatskoga jezika. Na listi zabranjenih našli su se književnici: Silvija Šesto (Debela), Zoran Ferić (Anđeo u ofsajdu), Haruki Murakami (Kafka na žalu), Kristian Novak (Črna mati zemla), Patrick Suskind (Parfem), Dubravka Ugrešić (Forsiranje romana reke), Slavenka Drakulić (Mramorna koža), Marquerite Duras (Ljubavnik).
Ni u svijetu nije bio miran tjedan. Naime, predsjednička kandidatura Donalda Trumpa, koji je u međuvremeno postao kandidat Republikanske stranke, izazvala je brojne otpore i prosvjede, a njima se sada pridružilo i zasad 600 američkih pisaca koji su potpisali peticiju protiv Trumpa. Cheryl Strayed, Dave Eggers, Junot Diaz, Amy Tan, Stephen King, Tobias Wolff, Richard Russo i Michael Chabon samo su neki od 600 američkih pisaca koji su potpisali otvoreno pismo protiv kandidature Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a u kojem navode da to što je netko bogat i slavan nije dovoljna kvalifikacija za predsjednika i Trumpa opisuju kao kandidata koji ohrabruje najniže strasti, ohrabruje agresiju i nasilje, ponižava žene i manje, a sve to traži od svih nas trenutan i glasan odgovor.
