Lara Mitraković
23. kolovoza 2026.

Vrijeme čitanja: 13 minuteRazgovor s pjesnikinjom Larom Mitraković o kretanju, o tome kako nastaje i mijenja se pjesma, granici između privatnog iskustva i književnosti, glazbi koja prati ove pjesme, suvremenoj poeziji.

„365 rečenica”
18. kolovoza 2026.

Vrijeme čitanja: 4 minuteSama autorica knjigu je započela kao svojevrsno istraživanje. Nakon što je prestala redovito voditi dnevnik, odlučila je tijekom cijele 2023. godine svakoga dana napisati samo jednu rečenicu.

Vizart

Koliko je veliki Da Vinci znao o ljudskoj anatomiji?

Foto: facebook.com/ Leonardo da Vinci
Vrijeme čitanja: 2 minute
Foto: facebook.com/ Leonardo da Vinci
Foto: facebook.com/ Leonardo da Vinci

Izložba Kraljevske kolekcije u Edinburghu prikazat će koliko su anatomske skice renesansnih umjetnika, kao što je Leonardo da Vinci, bile točne. Veliki Da Vinci secirao je brojne leševe i bilježio svoja saznanja u crtežima koji će biti prikazani po prvi puta u Queen’s Galleryju uz 3D filmove, rezultate magnetske rezonance i CT-a. Posjetitelji će na taj način steći uvid o tome koliko je ovaj genij uistinu znao o čovjekovoj anatomiji. Kraljevska kolekcija posjeduje jednu od najvećih zbirki Da Vincijevih radova u svijetu, a neki od radova nikada prije nisu bili izloženi u Velikoj Britaniji. Zbrika uključuje cjelokupan set od 18 listova poznatih kao Anatomski manuskript A, na kojemu je Da Vinci tijesno ispisao i iscrtao više od 240 crteža te otprilike 13.000 bilježaka koje se čitaju u zrcalu.

Foto: facebook.com/ Leonardo da Vinci
Foto: facebook.com/ Leonardo da Vinci

Djela ovog velikog intelektualca s područja anatomije mogla su uvelike doprinijeti medicini kao znanosti, ali rezultati su nažalost ostali skriveni u njegovoj bilježnici sve do njegove smrti u 1519. godine. Da Vinci je namjeravao objaviti veliki traktat, ali ga nije nikada dovršio jer je stalno bio zaokupljen novim projektima. Izložba će, uspoređujući rezultate renesansnih skalpela i olovke s najboljim rezultatima moderne tehnologije, pokazati koliko je blizu Da Vinci bio u nekim od svojih posljednjih medicinskih eksperimenata na području otkrivanja uloge srca u cirkulaciji krvi, čak stoljeće prije nego što je to dokazao William Harvey. Godine 1508. Da Vinci je secirao 100-godišnjeg muškarca i prvi puta točno dijagnosticirao cirozu jetre i sužavanje arterija.  Od 1510. do 1511. radio je s profesorom anatomije na seciranju 20 leševa u medicinskoj školi u Paviji i na svojim crtežima iz različitih kutova prikazao gotovo svaku kost u ljudskom tijelu, uključujući prvi točan prikaz kralježnice i glavnih skupina mišića.

Foto: facebook.com/ Leonardo da Vinci
Foto: facebook.com/ Leonardo da Vinci

Jedan od poznatijih crteža u zbirci, crtež djeteta u utrobi koji je djelomično temeljen na seciranju trudne krave, prikazivat će se uz 3D ultrazvuk fetusa. Isto tako će se crteži ruke, koji detaljno prikazuju kosti ruke s mišićima dlana i slojevima tetiva, prikazivati uz film o seciranju ruke u visokoj razlučivosti 3D-a. Leonardova istraživanja mišića ramena i ruku bit će u usporedbi sa suvremenom animacijom istih, te će se prikazivati 3D film o seciranju ramena koji potvrđuje zapanjujuću točnost Leonardovih postignuća.
Izložba Leonardo da Vinci: Mehanika čovjeka​​ otvorena je u Queen’s Galleryju u Edinburghu od 2. kolovoza  do 10. studenog 2013. godine.

Be social

Komentari