novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Vizart

Najbolje izložbe 2017. godine

najbolje izložbe
Kolaž: Ziher.hr
Vrijeme čitanja: 8 minute

Ovu izložbenu godinu nesumnjivo ćemo pamtiti po retrospektivama velikih umjetnika u muzejima, ali i po manjim izložbama na nezavisnoj galerijskoj sceni koje nastavljaju postavljati ključna pitanja za suvremenu umjetnost i na taj je način pokretati. Raznolikost tema i umjetničkih medija, kao i različiti opsezi i opusi pojedinog umjetnika, i ovu su godinu učinili uzbudljivom i neponovljivom. Kronološki smo izdvojili izložbe koje su nas se najviše dojmile.

Vrijeme giganata: planska industrijalizacija i naslijeđe 1947.-1952. u Muzeju grada Zagreba

Projekt Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje perspektive u trećoj realiziranoj izložbi Vrijeme giganata: planska industrijalizacija i naslijeđe 1947.-1952. ukazao je na problem zanemarenog i zaboravljenog industrijskog naslijeđa. U nazivu izložbe obuhvaćeno je razdoblje tzv. Petoljetke, odnosno Petogodišnjeg plana razvitka narodne privrede u Jugoslaviji koji je industrijske sklopove u nadolazećim desetljećima pretvorio u nositelje razvitka lokalne zajednice, republičke i savezne privrede. No što je ostalo od svega toga? Edukativna i sadržajem raznolika i kompleksna izložba otvorila je mnoga pitanja vezana uz arhitekturu socijalizma, za koja se samo možemo nadati da neće ostati nezamijećena.

Retrospektiva Dimitrija Popovića u Galeriji Klovićevi dvori

Ljubitelji nadrealizma napokon su došli na svoje kada je početkom godine predstavljena velika retrospektivna izložba Dimitrija Popovića Misterij metamorfoza u Galeriji Klovićevi dvori. Na izložbi je predstavljen impresivan opus u rasponu od čak 50 godina (1966. – 2016.) koji uključuje crteže, plakate, grafike, slike, asamblaže, skulpture/objekte, instalacije, performans i publicistiku. Sve spomenute naizgled različite medije prožima zajednička tematsko-motivska nit: tijelo. U sav taj kaos ljudske psihe i cijeloga postojanja, Popović dodaje i tradicionalne biblijske motive pa tako glavne nositeljice radnje postaju Judita i Saloma. Riječ je svakako o izložbi koja je rijetko koga ostavila ravnodušnim.

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić
Geniale Dilletanten u Pogonu Jedinstvo

Jedna od zanimljivijih izložbi koje su otvorile godinu na nezavisnoj umjetničkoj sceni je izložba Geniale Dilletanten u Pogonu Jedinstvo. Naslov izložbe zapravo je namjerno pogrešno napisan naziv koncerta održanog 1981. godine u berlinskom klubu Tempodrom, postavši tako sinonimom za kratko razdoblje umjetničkog procvata u Zapadnoj i Istočnoj Njemačkoj. Ova putujuća izložba predstavila je, u fotografiji, filmu i tekstu, eksperimentalnu glazbenu scenu početkom osamdesetih, kao i njezinu hrabrost i žestinu u okršajima sa suvremenim političkim strujanjima. Publika zainteresirana za ovu vrstu glazbe, kao i svi ostali, imala je priliku pobliže se upoznati s jednim komadićem turbulentne povijesti.

Izazov moderne: Zagreb-Beč oko 1900. u Galeriji Klovićevi dvori

Svjetska izložba Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900. u našu je metropolu dovela najveće europske umjetnike na prijelazu stoljeća, i tako bez sumnje obilježila 2017. godinu. Hrvatski i bečki umjetnici secesije predstavljeni su komparativnom metodom kako bi se što bolje ocrtao duh vremena, a ujedno i ukazalo na neraskidive umjetničke i kulturne veze između dviju sredina. Tako Vlaho Bukovac zaslužuje, i po kvaliteti svog rada i po privlačnoj osobnosti, stajati uz bok najpoznatijem bečkom slikaru Gustavu Klimtu. Osim spomenute dvojice, publika je imala priliku razgledati djela Kolomana Mosera, Josefa Hoffmanna, Ivana Meštrovića i ostalih velikih umjetnika fin de siècla Beča i Zagreba.

Foto: Ziher.hr/Martina Trbuščić
Malkovich, Malkovich, Malkovich: Hommage majstorima fotografije u Galeriji Bačva

Poznati američki fotograf, redatelj i snimatelj Sandro Miller ostvario je vrlo zanimljivu (pri tom uspješnu!) suradnju s još poznatijim holivudskim glumcem Johnom Malkovichem na fotografskoj izložbi Malkovich, Malkovich, Malkovich: Hommage majstorima fotografije u Galeriji Bačva u Domu HDLU-a. Na izložbi su rekreirane legendarne fotografije koje se nalaze u svakom pregledu povijesti fotografije 20. stoljeća, poput Identičnih blizanaca Diane Arbus ili Johna Lennona i Yoko Ono Annie Leibovitz. U projektu je sudjelovao velik broj profesionalaca, od šminkera i kostimografa do scenografa koji su fotografijama osigurali tehničku savršenost. Upravo zbog posvećenosti detaljima i Millerovu perfekcionizmu, nijedna fotografija ne prelazi tanku granicu groteske prema karikaturi.

Projekt Janje moje malo (Sve što vidimo moglo bi biti drugačije)

Ovogodišnju izložbenu sezonu i lice grada Zagreba oblikovao je i jedinstveni projekt kustoskog kolektiva WHW / što, kako i za koga Janje moje malo (Sve što vidimo moglo bi biti drugačije) koji je posvećen konceptualnom umjetniku Mladenu Stilinoviću. Tako ste, osim „uobičajenih“ galerijskih prostora poput Galerija Nova, Galerije Miroslav Kraljević ili Instituta za suvremenu umjetnost, mogli posjetiti i stan Softić u Gajevoj ulici čiji je namještaj razmješten i prilagođen za jednu društveno-umjetničku priliku. Projekt je sadržavao šest epizoda temeljenih na zbirci Kontakt koja uključuje djela umjetnika Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe, kao i reinterpretacije i nove radove nastale pod utjecajem Stilinovićeva kreativnog duha. Ovaj ciklus izložbi bio je nezaobilazan za sve ljubitelje suvremene umjetnosti, kao i za one zainteresirane za nastanak i razvoj konceptualne umjetnosti u šezdesetim godinama u Jugoslaviji.

Foto: Ziher.hr/Katarina Jukić
Omladinske radne akcije – dizajn ideologije u Kulturno-informativnom centru u Zagrebu

Autori koncepta Sanja Bachrach Krištofić i Mario Krištofić, u suradnji s umjetničkom organizacijom Kultura umjetnosti, pružili su novi pogled na umjetnost nastalu u odrazu ideologije na izložbi Omladinske radne akcije – dizajn ideologije. Prikupljena građa uključila je različite umjetničke medije (film, fotografije, crteže, naslovnice ploča) te tako detaljno oslikala povijesni kontekst i stavila naglasak na vitalnu ulogu umjetnosti u oblikovanju javnog mijenja. Izloženi su radovi brojnih autora: od grafičkih rješenja Marijana Detonija, Zvonimira Agbabe, Ivana Picelja, Mladena Galića, Branka Gavrića, preko fotografija Milana Pavića i Borisa Cvjetanovića do djela Pive Karamatijevića i Franje Mraza.

Time Displacement / Chemobrionic Garden u Pogonu Jedinstvo

Udruga KONTEJNER i ove se godina potvrdila kao važna dionica suvremene umjetničke scene u Hrvatskoj, i to radom na neobičnim projektima koji istovremeno dotiču i pomiču granice umjetnosti, tehnologije i znanosti. Izložba Time Displacement / Chemobrionic Garden u Pogonu Jedinstvo predstavila je interaktivnu generativnu (kemijsku) zvučnu instalaciju koja dokazuje kako čitav svijet možemo promatrati kao živo biće. Potrebno je samo osvijestiti pojedine fenomene, kao i čovjekovo mjesto unutar šireg biološkog sustava.

Foto: Luka Boždar
All you need is luck u Galeriji Klovićevi dvori

Svoje mjesto pod ovogodišnjim galerijskim suncem našla je i Nikolina Ivezić, priredivši samostalnu izložbu All you need is luck u Galeriji Klovićevi dvori. Radi se o jednoj od najprepoznatljivijih suvremenih slikarica koja je razvila autentičan umjetnički izraz pomoću tzv. slikoreljefa ili piktoplastika, odnosno slika koje izlaze izvan svojih okvira u prostor. Izložba je posjetitelja suočila s nekim gorućim problemima današnjice te pokušala isprovocirati i preispitati njegove vlastite stavove i postupke vezane uz konzumerizam, internetsku komunikaciju i slično. Posebno vrijedan segment izložbe činila su autoričina svjedočanstva i razmišljanja o ulozi žena u društvu.

Retrospektiva Brace Dimitrijevića u Muzeju suvremene umjetnosti

Više od četrdeset godina uspješne karijere svjetski priznatog konceptualnog umjetnika Brace Dimitrijevića izloženo je u svibnju u Muzeju suvremene umjetnosti. Ovo je bila još jedna obvezna izložbena postaja za sve one koji prate suvremenu umjetnost, s obzirom da je spomenuto autorsko ime snažno upisano u tijek oblikovanja povijesti umjetnosti na ovim prostorima u proteklih nekoliko desetljeća. Možda ste na ovoj izložbi bili i Slučajni prolaznici. U svakom slučaju, genijalnost je ovdje bila neosporiva, kao i autorova pitanja o slučajnosti, autentičnosti, autorstvu, anonimnosti…

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić
Barokni sjaj Venecije u Muzeju za umjetnost i obrt

Ovo ljeto bilo je u znaku venecijanskih baroknih velikana koji su dominirali izložbom Barokni sjaj Venecije: Tiepolo i suvremenici u Muzeju za umjetnost i obrt. Tako ste imali priliku odlutati u vrijeme raskoši i ekstravagancije, u 18. stoljeće prepuno umjetničke ekspresije i katarze. Giambattistu Tiepola, izložena su djela ostalih značajnih predstavnika venecijanskog slikarskog kruga 18. stoljeća, kao što su Giovanni Battista Piazzetta, Marco i Sebastian Ricci, Giambattista Pittoni i drugi.

Retrospektiva Vaska Lipovca u Galeriji Klovićevi dvori

Jedna od najvećih i zasigurno najljepših izložbi godine je retrospektiva velikog hrvatskog umjetnika Vaska Lipovca u Galeriji Klovićevi dvori. Predstavljeno je čak 250 djela, a publika je prvi put dobila priliku pogledati ih u takvom opsegu. Poseban autorski duh prožima sve njegove skulpture, crteže, instalacije, grafike i reljefe, do te mjere da je po svojoj karakterističnoj vedrini i mediteranskoj noti postao prepoznatljiv i široj publici. Izložba je otvorena do 7. siječnja, stoga još uvijek stignete do Gornjeg grada po malo umjetničke čarolije.

Foto: Press
Strast stvaranja – remek-djela iz zbirke Fundacije Maeght u Umjetničkom paviljonu

U listopadu je Umjetnički paviljon ugostio velika imena likovne umjetnosti prošloga stoljeća: Caldera, Chagalla, Balthusa, Braquea i druge. Sve izloške Paviljonu je ustupila Fundacija Maeght koju su osnovali Marguerite i Aimé Maeght, veliki ljubitelji umjetnosti, kolekcionari i prijatelji umjetnika. Strast stvaranja označava strast umjetnika koji stvaraju umjetničke radove, ali i strast kolekcionara. Izložba traje do 14. siječnja, tako da još imate priliku pogledati djela koja su oblikovala modernu i avangardu, kao i neke manje poznate radove.

Retrospektiva Buntovnik s vizijom Vjenceslava Richtera u Muzeju suvremene umjetnosti

Listopad je očito bio izvrstan mjesec za ljubitelje umjetnosti koji su otad, osim u Strasti stvaranja, mogli uživati i u retrospektivnoj izložbi Vjenceslava Richtera. Buntovnik s vizijom je naziv izložbe otvorene u Muzeju suvremene umjetnosti i posvećene jednoj od najvažnijih ličnosti hrvatske umjetničke scene 20. stoljeća. Presjek Richterove umjetnosti potvrđuje njegovu svestranost pa su posjetitelji mogli uživati u skulpturama, slikama, instalacijama, grafikama i drugome. Rijetko je tko toliko eksperimentirao i mijenjao umjetničke konvencije kao Richter, stoga je retrospektiva bila prava umjetnička poslastica.

Foto: Ziher.hr/Monika Bračević
Shakespeare među nama u Galeriji Miroslav Kraljević

Galerija Miroslav Kraljević jedan je od važnih kotačića koji pokreću zagrebačku umjetničku scenu. Sukladno s tim, izložba Shakespeare među nama predstavila je radove devetero zagrebačkih umjetnika: Dimitrija Bašičevića Mangelosa, Tomislava Gotovca, Mladena Stilinovića, Sanje Iveković, Dalibora Martinisa, Svena Stilinovića, Vladu Marteka, Igora Grubića i Gorana Trbuljaka. Radovi za reference imaju ideje drugih umjetnika, književnika, filozofa, psihoanalitičara, fizičara, režisera, muzičara, teoretičara filmske i video umjetnosti i nastali su u rasponu od 1960-ih godina do danas.

Znaci i šaputanja u Galeriji Nova

Još jedan neizostavan kotačić suvremene umjetnosti svakako je Galerija Nova, prostor u kojemu se od sedamdesetih izlažu djela avangardne i suvremene umjetnosti. Izložba Znaci i šaputanja bavi se pitanjima rastuće militarizacije granica, što za sobom povlači društveno osjetljive teme poput ratova, progona i siromaštva. Sve je to vjerno prikazano u radovima stranih i domaćih umjetnika koji promišljaju pojam granice i reflektiraju ekonomske i ideološke uzroke migracija i izbjegličke krize.

Balet i strast – donacija Jelka Yureshe u Muzeju za umjetnost i obrt

Muzej za umjetnost i obrt posljednjih je godina postao nezaobilazno mjesto tijekom Adventa. Tako je izložba Balet i strast – donacija Jelka Yureshe dotaknula, ne samo uzbudljivu i prigodnu blagdansku notu, već i jednu nevjerojatnu životnu priču dečka s Gornjeg grada. Vrlo vrijedna zbirka hrvatsko-britanskog baletnog umjetnika Željka Jureše donirana je Muzeju i sastoji se od baletnih kostima, slika, knjiga i fotografija koje bilježe njegov životni put i plesne korake na svjetskim kazališnim pozornicama s partnericom Belindom Wright. Predstavljeni su predmeti i nekih od najistaknutijih protagonista baletne scene 20. stoljeća, poput Ane Pavlov, Maje Pliseckaje i Mije Čorak Slavenska. Izložba je izuzetno značajna, ne samo za stručnjake, već i za širu javnost koja je zaljubljena u ovaj kazališni segment i koja je može pogledati do 18. veljače.

Foto: Jakov Zadro
Obala neba u MSU galeriji

 U Galeriji Muzeja suvremene umjetnosti u tijeku je još jedna značajna izložba Obala neba čiji je autor finsko-američki fotograf Arno Rafael Minkkinen. Glavni motivi, čovjek i priroda, na crno-bijelim fotografijama se prelijevaju jedno u drugo, dopunjuju, negiraju i potvrđuju toliko savršeno da često ne možete razaznati gdje je čiji početak, a gdje kraj. Jasnoća i preciznost, velika količina svjetla te savršena tehnika jasno nam govore zašto se Minkkinena ubraja u velikane suvremene fotografije. Autor je ujedno i priznati pisac, predavač i kustos koji je ovom prilikom prvi puta izložio fotografije na kojima kulisu čine krajolici Hrvatske. Ukoliko želite otkriti koji su to krajevi nadahnuli Minkkinena, izložbu možete pogledati do 21. siječnja.

Nikola Tesla – Mind from the Future u HDLU-u

Izložbenu godinu zaključio je dugo iščekivani multimedijalni projekt inspiriran jednim od najvećih svjetskih izumitelja – Nikolom Teslom. Kako bi se proniknulo u životnu priču ovog osebujnog vizionara i humanista, cjelokupni postav izložbe pretvoren je u jedinstveno umjetničko djelo, pri čemu se napravio korak više pri suradnji umjetnika svih područja i generacija. Zahvaljujući tome, nastala je jedna od najskupljih i produkcijski najzahtjevnijih izložaba održanih u Meštrovićevu paviljonu. Tesla je često portretiran kao izvanredan znanstvenik, a u ovom slučaju, prikazan je iz druge perspektive koja otkriva su slojevitost njegova lika i djela, ujedno slaveći njegovu genijalnost i kreativnost. Planira se gostovanje izložbe u gradovima u kojima je Tesla živio i radio (New Yorku, Parizu, Pragu i Budimpešti), a u HDLU-u će biti otvorena sve do 20. ožujka.

Be social

Komentari