novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Vizart

Orašar u MUO: Jedinstvena bajka prigodna u vrijeme adventa

Orašar
Foto: facebook.com/muozagreb
Vrijeme čitanja: 4 minute

Nije tajna kako se Zagreb i Sankt Peterburg već neko vrijeme vole javno. Ako su fotografske izložbe Rusija: život, mjesta i trenutci te Sankt Peterburg očima anđela bile tek sramežljivo izmjenjivanje zaljubljenih pogleda, onda je kulturno-umjetnička suradnja dvaju gradova doživjela apsolutni ljubavni zanos u ambicioznom projektu koji je jučer predstavljen javnosti.

U ovo predblagdansko vrijeme idealno je uklopljeno otvorenje izložbe Orašar – najljepša božićna bajka u Muzeju za umjetnost i obrt. Ne radi se o običnoj izložbi, što potvrđuje i činjenica kako je u podne održano druženje s posebnim uzvanicima koji su imali pozivnice. Službeno otvorenje za javnost je nekako izostalo, odnosno neformalno je trajalo ostatak dana, do zatvaranja Muzeja. No, ni takav pomalo čudan raspored nije mogao omesti posjetitelje koji su se oduševili konceptom i njegovom realizacijom.

Izlošci posuđeni iz kulturnih institucija Sankt Peterburga, Milana i Berlina

Idejni koncept Vesne Ledić, autorice idejnog koncepta i voditeljice projekta Orašar, temelji se na prikazu baleta Orašar i njegovoj kontekstualizaciji u povijesti svjetskih kazališta. Poseban naglasak stavlja se, dakako, na dobrosusjedske odnose s Hrvatskim narodnim kazalištem. Doneseni su kostimi, skice, fotografije i scenografski predlošci različitih slavnih izvedbi, među kojima se svojom starošću i važnošću ističu materijali s praizvedbe 1892. godine koji su posuđeni iz Državnog muzeja za kazalište i glazbu iz Sankt Peterburga. Ostvarena je suradnja i s milanskim Teatro alla Scala i Berlinskom državnom operom. Tako je, odabirom izložaka, potaknuto buđenje svojevrsnog kozmopolitskog duha u posjetitelju, odnosno stvaranje atmosfere općesvjetskog zajedništva koje skladno prati vrijeme adventa.

Foto: facebook.com/muozagreb
Foto: facebook.com/muozagreb
Postav priča istoimenu priču

Iako postoje različite verzije priče o Orašaru, autorica i kustosica izložbe dr. sc. Arijana Koprčina i autor postava Saša Šekoranja oslonili se na originalnu priču njemačkog autora E. T. A. Hoffmanna Orašar i Kralj miševa koja je poslužila kao baza za kreiranje postava.   

Na ulazu je, ispred crvenog zastora, šljokicasti orašar nadnaravne veličine koji se vizualno nameće kao protagonist izložbe. Na taj vam je način odmah u početku sugerirano da ulazite u svijet teatra. Vođeni ste iza kulisa gdje će se događati iznenađenja koja će održavati napetost sve do kraja. Božićno drvce od poda do stropa i predimenzionirani ukrasi drvenih konjića i češera, u kombinaciji s Hoffmannovim ilustracijama, postavljaju vas in medias res priče o Orašaru. Osjećate se kao da ste usred božićne proslave u toplom domu s Klarinom obitelji. Pobjegne li vam pogled u iduću prostoriju, vidjet ćete na desetke najrazličitijih Orašara, svih veličina, oblika i starosti. Prigušeno osvjetljenje u prostoriji i naglašeno osvjetljenje predmeta omogućuje stvaranje snovite note koja vas, jednom kad je stvorena, neće napuštati. Moguće je i da kustosica u ovom dijelu računa na trenutak u priči kada Herr Drosselmeyer daje Klari orašara i kada se razvija čudesni trenutak.

Foto: Ziher.hr/Antonella Glavić
Foto: Ziher.hr/Antonella Glavić
Kazalište u muzeju

Ustrajemo li u analogiji priča-postav, vidjet ćemo kako se višestruko isplati. Osim što olakšava čitanje i razumijevanje postava, stvara se konstantno uzbuđenje koje vas tjera na djetinju radoznalost. Odjednom se nađete u prostoriji koja vrlo živo simulira sukob između Kralja miševa i Orašara, jednostavno postignut kostimima koji su korišteni u baletu. Kao što se radnja odvija u dva čina koja su povezana slikama, tako se i ova izložba niže u slikovitim i bajkovitim vizijama. Kazališna atmosfera odlično je imitirana u muzejskom prostoru, i to do te mjere, da je postala njegovim sastavnim dijelom.

Foto: facebook.com/muozagreb
Foto: facebook.com/muozagreb
Vrhunac teatralnosti

Nevjerojatno dobro očuvani kostimi Snježne kraljice, Šećerne vile, Princa i ostalih likova svjedoče o postojanju svijesti plesača i kostimografa (a i njihovih nasljednika) i njihovu odnosu prema vrijednosti koju su utkali u njih. Uz dobro poznate zvuke kompozicije Čajkovskog koja vas prati u pozadini, teatralnost se nastavlja i u čarobnom svijetu Šećerne vile. Kostimi raznih slastica poput čokolade, šećerne lizalice, kave i čaja koje u baletu predstavljaju određene dijelove svijeta (Španjolska, Rusija, Saudijska Arabija, Kina) izloženi su u kutijama za transport koje su otvorene. Tako se postav još jednom očituje kao iznenađujuć i maštovit. Uz sav izloženi materijal koji uključuje fotografije iz baleta, partiture i scenografske predloške, apsolutna kulminacija postava događa se na kraju. Kada ne očekujete više iznenađenja, odjednom se nađete pred pravom pozornicom na kojoj su balerine okupane pahuljicama. Jedna od njih drži orašara, čime se vrlo efektno zaokružuje čitava priča.

Izložba se dokazala kao kompleksan narativ jer je od izrazite kulturne važnosti za povijest kazališta, glazbe, kostimografije i baleta. Otvorenjem ove izložbe MUO se ucrtao na umjetničku kartu svijeta kao prvak u cjelokupnoj prezentaciji remek-djela klasičnog baleta Orašar. Izložba će nesumnjivo izazvati oduševljenje publike svih uzrasta, a tematski se protegnula i u predvorje gdje je štand s balerinama i kućica s igračkama. Na neki način je i službeno označila početak adventa. Nakon što je pogledate, možete krenuti prema užem centru grada, prateći otegnuti miris vina i fritula u zraku.

Izložbu Orašar – najljepša božićna bajka možete razgledati u Muzeju za umjetnost i obrt do 26. veljače.

Be social
Što misliš o ovoj izložbi?
Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!
Vaš glas je zabilježen. Hvala vam na glasanju!

Komentari