Istaknuto
05.08.2022.

Vrijeme čitanja: 6 minute Lik Eddieja Munsona na neki je način arhetip i možemo ga svrstati u široku mrežu svojevrsne morfologije priče (gospon Propp, no pun intended), no on je također i tragedija našeg društva koje, iako čvrsto vjerujemo da nije tako, zapravo ne napreduje mnogo.

23.07.2022.

Vrijeme čitanja: 4 minute Nekoliko frendova je išlo slušati Deathhammer na Black Silesia festival u Poljsku. Novi Immolation je i dalje u vrhu death metala, ali nisam se uspio zakačiti. Le Dom je nastupio u Attacku u organizaciji No Balancea. Kad će opet neka korona da se malo smanji učestalost koncerata?

Knjige

Reflektira: Put moralnog pada ili od kvarljivosti do nove prilike

09.02.2021. Goran Terzić
Vrijeme čitanja: 4 minute

Kao djeca, uglavnom smo bili potpuno neopterećeni brigama. Bili smo mali, krhki i nesposobni za bilo kakvu akciju. Roditelji su bili ti koji su obavljali sve potrebno umjesto nas. Nismo znali što zapravo znači riječ ‘svijet’, jer je naš svijet bio pod staklenim zvonom. Živjeli smo u iluziji koja je našu egzistenciju povjerila na čuvanje roditeljima, a nakon što se pažljivo pobrinu da svi zadaci budu izvršeni, servirali bi nam predivnu sliku života u kojemu smo uživali bez ikakvih opterećenja.

Odgoj – priprema za samostalnost

Naravno, ne možemo reći da je zbrinjavanje naših potreba bio jedini zadatak naših roditelja. Oni su pak igrali još jednu iznimno važnu ulogu. Odgajali su nas. Učili su nas i primjerom pokazivali kako živjeti, a mi smo upijali gotovo sve što smo vidjeli od njih. Ipak, neke stvari su ostale nerazjašnjene. Nismo imali priliku iskusiti što znači život izvan njihove zaštite. Tu je lekciju nemoguće prenijeti jer se ona proživljava iz dana u dan i nikada je nećemo u potpunosti naučiti. Čak štoviše, često ćemo nailaziti na rupe u našem znanju koje će nas osporavati i vraćati na početak. No, osnova kojom ulazimo u samostalni život ipak je stečeni odgoj, stoga s razlogom postoji određena dobna granica do koje ovisimo o našim roditeljima, koliko god djeca žudjela za samostalnošću.

Na raskrižju izbora i ciljeva

Kako tu uvijek biva, nemamo svi lijepo djetinjstvo i nismo jednako pripremljeni za budućnost. Jedan takav primjer moguće je pronaći u realističkoj noveli karaktera Josipa Kozarca. U središtu novele nalazi se šesnaestogodišnja seoska djevojka Tena (Terezija). Rano je ostala bez majke koja je, strepeći za njezinu sudbinu, odlučila zbrinuti kćerku ugovaranjem braka. No, Tena je odlučila zakoračiti u život drugim putem. Upoznaje češkog vodnika, člana austrougarske vojske, koji je smješten u kuću koju dijeli s lijenim i neodgovornim ocem. Ubrzo se zaljubljuje u njega te počinju planirati zajednički život i obnovu gospodarenja nad imanjem, no plan im remeti časnikov odlazak u Bosnu.

Nemajući drugog izlaza iz financijske krize i na nagovor oca, Tena postaje ljubavnicom zastupnika jedne pariške tvrtke. Uz česte susrete s njim te kroz duži vremenski period, zaboravlja svoju prvu ljubav, a život joj se svodi na kratkotrajne užitke budući da nemaju nikakve osjećaje jedno za drugo. Ubrzo je i ovaj odnos prekinut, a Tena zbrinjava životne potrebe postajući ljubavnicom dvojice muškaraca koji će je uzdržavati. Međutim, njihove supruge odluče Teni oduzeti ono na što se u potpunosti oslanjala – ljepotu. Primivši njihov poklon, boginjama zaraženu maramu i prslučić, Tena se razboljela i poružnjela zbog čega gubi ljubavnike i financijsku stabilnost.

Pogrešnim vrijednostima do posrnuća

Tena je žrtva tragične sudbine. Njeni životni izbori rezultat su preranog gubitka majke što označava gubitak vodstva i moralnog uzora. S obzirom da se nije mogla osloniti na nezainteresiranog oca koji je život sveo na pasivni opstanak, Tena je morala iskoristiti kvalitetu za koju je bila sigurna da će joj pomoći u najkraćem roku. Brzo je shvatila kako se koristiti fizičkim izgledom, a da bi mogla voditi život u kojemu su je drugi promatrali isključivo kao tijelo, kratkotrajan izvor zadovoljstva i zabavu, morala je spremno, bez razmišljanja prihvatiti ono što joj život nosi. Njezine su karakterne crte ispunjene mlakošću, brzopleta je i slijedi lakši put koji vodi do ozbiljnih posljedica. Neiskustvo i nemoralna okolina deformiraju njezine još nestabilne poglede na život zbog čega lako prelazi s prave ljubavi na spajanje koristi s užitkom. Postala je lakovjerna zanoseći se slobodom i uspjehom koji nitko nije osuđivao jer je njezin izvor odgoja postala nemoralna stvarnost, a ne unaprijed pripremljena roditeljska podloga.

Stare zasluga i istinske vrijednosti

Tenin kraj ipak nije tragičan kako je za očekivati. Njezin češki vodnik se vraća u selo te kupuje imanje njezina oca. No, u ratu je izgubio ruku zbog čega se boji Tenine reakcije. Nada se da ga je čekala te da će ga moći prihvatiti kao invalida. Premda su se jedva prepoznali, njihova nekadašnja bliskost i stečena zrelost omogućili su im da budućnost posvete istinskim vrijednostima kao što su moralni uspon, obnova i rad, provodeći ostatak života zajedno.

Uspjeh i sreća na temelju trajnih kvaliteta

Priča ove ‘posrnule žene’ dokaz je da svaki uspjeh temeljen na izvanjskim vrijednostima kratko traje jer, koliko god isprva djelovao savršenim, sa sobom donosi rušilačku snagu. Tena je ipak imala sreće. Izgubivši ljepotu, izgubila je i vrijednost u svojim očima, ali i u očima promatrača. Dakle, u kriznoj situaciji nije imala oslonac u unutarnjim kvalitetama na koje se mogla pozvati, jer ih nikada i nije spoznala. Također, oslonac nije pronašla niti u društvu koje je za cilj imalo iskoristiti ono što se nudi te ju čak navesti na krivi izbor radeći u svoju korist. Skladno tome, ograničila se na ono izvanjsko, primjetljivo i tako samu sebe definirala kao igračku za postizanje cilja. Svaka povlastica koju bi stekla, uništavala je njezinu vještinu prosuđivanja.

Uspjeh zasljepljuje, a ona ga se domogla u nekoliko koraka koji su otupjeli njezinu sposobnost težnje za istinskom srećom. Svatko od nas može utjecati na to kako ga drugi vide i to tako da sami sebe gledamo na pravi način. Pravi uspjeh dolazi uz shvaćanje vlastitih kvaliteta koje opstaju i nisu podložne koroziji. Svaka kvarljiva kvaliteta samo je kopija onoga trajnog, lako nestaje i srozava dostojanstvo. To i je smisao realizma ove novele – kritički komentirana društvena stvarnost iz koje je moguće izvući pouku.

Tena = Slavonija

Još jedna simbolika ove novele vezana je uz mjesto radnje – slavonsku Posavinu u 19. stoljeću. Tenina uništena ljepota predstavlja Slavoniju, odnosno plodnost, razne resurse i pogodne prilike za uspjeh na području zemljoradnje i poduzetničkih ideja razvoja i napretka. Naglašen je odnos stanovnika koji te povlastice ne znaju iskoristiti u svrhu poboljšanja kvalitete života. Josip Kozarac tom simbolikom želi potaknuti stanovništvo Slavonije, gdje je cijeli život službovao vezan uz prirodu i šumarstvo, na promišljanje o svome zavičaju te na dužnost aktivnog rada na području poboljšanja životnog okruženja.


Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.

(Visited 473 times, 2 visits today)
Što misliš o ovoj knjizi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(6 votes, average: 4.167 out of 5)

Komentari