novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Vizart

Revolucionarna djela francuskog kipara predstavljena hrvatskoj publici

Vrijeme čitanja: 5 minute
Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić
Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić

Zadivljujuća izložba pod nazivom “Rodin u Meštrovićevu Zagrebu” svečano je otvorena sinoć u Umjetničkom paviljonu. Izložba je kruna Festivala francuske kulture u Hrvatskoj, nazvanog “Rendez-vous”, koji počinje ovim događajem i traje sljedećih šest mjeseci. Ovim predstavljanjem Francuska uzvraća posjet, nakon uspješnog prvobitnog predstavljanja hrvatske kulture i umjetnosti u Republici Francuskoj 2012./2013. godine  na festivalu pod nazivom “Croatie, la voici”. Novi ministar kulture, Berislav Šipuš rekao je: “Evo nas na prvom velikom službenom događanju – otvaranju Festivala ‘Rendez-vous’, festivalu francuske kulture u Hrvatskoj. Riječ je o predstavljanju jedne zemlje uopće u Hrvatskoj, jedne zemlje Europske unije, jedne zemlje svijeta, jedne zemlje, prije svega – prijateljice“.

Predsjednica Republike Hrvatske izložbu je proglasila otvorenom i istaknula je njenu važnost. “Ova izložba odlična je potvrda o izvrsnoj suradnji uglednih stručnjaka i ustanova u našim dvjema prijateljskim državama”, rekla je predsjednica brojnim uzvanicima na otvorenju. Isto je, u ime francuske Vlade, potvrdio i Patrick Bloche, predsjednik francusko-hrvatske međuparlamentarne Skupine prijateljstva i predsjednik Odbora za kulturu i obrazovanje u francuskoj Nacionalnoj Skupštini rekavši: “Festival ‘Rendez-vous’ će biti prilika da se podsjetimo koliko je kultura primijenjena u stvaranju novih veza”.

Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić
Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić

O neraskidivosti veza svjedoči i prijateljstvo velikog francuskog kipara s, tada mnogo mlađim, hrvatskim kiparom Ivanom Meštrovićem. Naime, splitski Muzej Meštrović je otkupio izgubljeno Rodinovo pismo Meštroviću u kojem iznosi odobravanje molbe da Meštroviću pokloni svoju skulpturu “Meditacija – Unutarnji glas”. No, ona nikada nije došla u Meštrovićeva ruke, kako je bilo dogovoreno, jer je ubrzo počeo I. svjetski rat, a i Rodin je ubrzo preminuo. Tome u čast će se 8. svibnja 2015., u Galeriji Meštrović u Splitu, otvoriti opsegom manja izložba na kojoj će se predstaviti spomenuta Rodinova skulptura.

Atraktivna zagrebačka Rodinova izložba donosi 97 umjetničkih djela, od čega je 57 skulptura od bronce, gipsa i kamena, 20 crteža i 20 fotografija. Autori izložbe su Catherine Chevillot, ravnateljica Muzeja Rodin iz Pariza i Andro Krstulović Opara, donedavni ravnatelj splitskog Muzeja Ivana Meštrovića i odnedavni savjetnik predsjednice Grabar Kitarović za društvene djelatnosti. Kustosice koje su izabrale djela su, s francuske strane, Veronique Mattiussi iz Muzeja Rodin te s hrvatske strane, Barbara Vujanović iz Atelijera Meštrović.

Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić
Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić

Za likovni postav izložbe zaslužni su Krstulović Opara i ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić, koja je istaknula: “Za oblikovanje ovog što vidite, što bismo nazvali ‘arhitektonski dio izložbe’ zaslužan je arhitekt gospodin Mario Beusan”. Osvjetljenje i sjene koje prikazuju drugu stranu skulptura su zasebna cjelina. Glavni prostor, zahvaljujući bijelim zidovima, nenapadnim zelenim postamentima i jakom svjetlu, odaje dojam prozračnosti i lakoće masivnih skulptura. Odvojena dvorana s fotografijama ostavlja sasvim suprotan doživljaj. Zbog manjih dimenzija prostorije i ponajviše zbog prigušenog svjetla, atmosfera je izrazito intimna; kao da zadirete u autorov privatni prostor. “Ja bih također istaknula Denija Šesnića, vrsnog majstora oblikovanja svjetla, koji se potrudio da ovaj likovni postav, kako smo ga Andro i ja zamislili, zapravo i na svjetlosni način bude zaokružen”, dodala je Poklečki Stošić.

Michelangelov učenik, francuski umjetnik Auguste Rodin, na glasu je kao najveći kipar nakon samog Michelangela. U Rodinovim skulpturama može se prepoznati Michelangelov utjecaj, no ipak je onaj revolucionarni duh s autorskim potpisom to što ga čini prepoznatljivim. U središtu svih 57 skulptura, dopremljenih iz pariškog Muzeja Rodin, je čovjek. Ipak, revolucionarna promjena spram Michelangela je stavljanje lika u pokret. Sve Rodinove skulpture su izrazito dinamične. Primjerice, gledajući izloženi dio “Vrata pakla” čini se da figure bježe iz postolja, da padaju. Od svih skulptura, najmanje su dinamične biste. One su ili nesavršene i ranjive kao “Čovjek sa slomljenim nosom” ili odaju karakter živog modela poput Rodinove ljubavnice Camille Claudel, za koju se pri samom pogledu na njenu bistu može ustvrditi da mu je bila bliska.


Centralna skulptura izložbe je “Poljubac”, kojeg su nadahnuli ljubavnici Francesca i Paolo iz Danteova “Pakla”. Gledano od središta, desni krak izložbe završava s “Vratima pakla”, a lijevi s impozantnim “Misliocem” – možda i najpoznatijom Rodinovom skulpturom. Jedna od kustosica, Veronique Mattiussi smatra da je Umjetnički paviljon savršen za Rodina: “Dirljivo je vidjeti Rodina u jednom drugom kontekstu i jednom novom okruženju. Meni se osobno čini kako je Paviljon napravljen da bi ugostio Rodina. Svojom arhitekturom i svim ostalim karakteristikama čini se kao idealan prostor za ovakvu izložbu”. Ovaj dojam se može i činjenično potvrditi. Naime, djela Augustea Rodina već su bila predstavljena Hrvatskoj – 1968. godine, također u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, na izložbi koju su postavile Cecile Goldscheider, tadašnja ravnateljica Muzeja Rodin i voditeljica zagrebačkog Atelijera Meštrović, Vesna Barbić.

Prema autoru izložbe Krstuloviću Opari, najbolja kritika Meštrovićevih djela je kada ih netko zbog slične estetike, umjetnosti i preokupacije, pripiše Rodainu. Meštrović i Rodin su obojica utjecali jedan na drugoga, dok je na njih obojicu utjecao Michelangelo. Krstulović Opara se dosjetio još jedne značajne usporedbe: “Ja ne poznam previše europskih gradova koji se mogu podičiti činjenicom da su prožeti s jednim umjetnikom. Možda jedino Gaudi i Barcelona.”

Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić
Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić

Skladateljica Olja Jelaska, dobitnica državne nagrade Vladimir Nazor, za svečano otvorenje je skladala suitu “Rodinova Meditacija” koja je savršeno zaokružila cijelo otvorenje. Drugi stavak suite su praizveli Ivana Bilić na marimbi, Domagoj Pavlović na klarinetu i Mia Elezović na klaviru.

Ova izložba stiže u Zagreb u pravi čas, reklo bi se da je ona zagrebački as iz rukava. Naime, Zagreb se kandidirao za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, a ova izložba Zagrebu zasigurno ide u korist. To je primijetio i gradonačelnik Milan Bandić: “Mi smo se kandidirali za Europsku prijestolnicu kulture 2020., ali večeras je potvrda da Zagreb već uistinu jest Europska prijestolnica kulture”. Valja dodati i da su gradonačelnik i njegova zamjenica Vesna Kusin bili vrlo iznervirani glasnim žamorom koji je, uz pomoć dobre akustike Paviljona, nastao za vrijeme govora uvaženih gostiju. Zato je Bandić svoj govor započeo pozivom na tišinu, pa je tako osim na hrvatskom, molbu o tišini i miru izrekao i na francuskom, “Silence la bas, merci becaucoup! (Tišina, molim lijepo!)” – podviknuo je. Ima i pravo! Francuz Andre-Marc Prudent, predsjednik Uprave glavnog pokrovitelja Splitske banke se trudio svoj govor održati na hrvatskom jeziku, no to nije bilo bitno. Važno je bilo stati na crveni tepih, fotografirati se, pozdravljati se s poznatim i nepoznatim ljudima. Rodin i njegova djela su zbog ljudske taštine pali u drugi plan. Vidjeti-i-biti-viđen event je prošao, stoga izložbu stignete razgledati do 20. rujna ove godine.

Be social
Što misliš o ovoj izložbi?
Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!
Vaš glas je zabilježen. Hvala vam na glasanju!

Komentari