Disco i Glazbena sekcija KSET-a: Mjesta iskrene ljubavi prema glazbi i zabavi

Ksetovsku priču nastavljamo predstavljanjem Disco i Glazbene sekcije, koje su se razvile u mračnom kutu KSET-a iz iskrene ljubavi prema glazbi i zabavi koju nastoje prenijeti svojim posjetiteljima, a još više zainteresirati mlade da im se pridruže.

DISCO sekcija

Članovi Disco sekcije spajaju naizgled nespojive zvukove

Članovi Disco sekcije opisuju sebe kao „neumorne jahače razglasa zvuka”, a prije ćemo ih prepoznati auditivno nego vizualno, jer su naravno, DJ-evi. Oni su zaljubljenici u razne oblike i žanrove glazbe kojima je cilj pokazati kako naizgled nespojivi zvukovi mogu odaslati harmoniju pozitivnih vibracija te trenutaka koji će nam uvijek ostati urezani u pamćenje.

Za puštanje glazbe služe se različitim alatima koji im se nađu pri ruci, poput ploča, mikseta, playera i laptopa, sve kako bi realizirali zvukovnu viziju koju su zamislili i pretvorili ju u sjajan provod.

Možete pogoditi kako članovi sekcije, osim navečer, i tijekom dana puštaju glazbu u određenim terminima, stoga posjetitelji mogu uživati u zvucima glazbe kad im odgovora. Također, u organizaciji Disco sekcije održavaju se i Game Nightovi, Karaoke te mnogo drugih klupskih programa poput Slušaonice, Tjedna drugačije glazbe, Beer Ponga, Dystopije i sl.

Šaljivi odgovori zlata vrijede

Kako bi dobili titulu člana Disco sekcije, potrebno je položiti prijemni ispit koji se najčešće održava u listopadu ili studenom. Potencijalni budući članovi odgovaraju na pedesetak slušnih primjera kako bi se saznalo koji im žanrovi najbolje leže te koji bi im mentor prema njihovim afinitetima odgovarao. „Cijenimo i šaljive odgovore jer dobrog zezanja nikad dosta” govori nam Paolo Lanča, voditelj Disco sekcije.

Nakon što se kandidati zainteresirani za učlanjivanje u sekciju okušaju u pisanom dijelu, slijedi intervju kojim se saznaje kako zamišljaju svoju ulogu u sekciji, jesu li već imali iskustva u aktivnostima kojima se sekcija bavi te što bi htjeli naučiti i kako planiraju osloboditi svoju kreativnost.

Najvažnije je da se posjetitelji dobro zabave

Članovi Disco sekcije, kao i u ostalim sekcijama, imaju određena zaduženja kojih se moraju pridržavati. Najčešće je to puštanje glazbe u klubu od 10 do 16 sati radnim danom, u jednom od tri termina koji su im na raspolaganju. Osim toga, pruža im se prilika za puštanje glazbe prije i između nastupa bendova čime doprinose atmosferi samog koncerta dok bend nije na stageu. Uključenost u sam koncert omogućuje im da i pobliže upoznaju glazbena djela izvođača koji nastupa, a koja možda nikada nisu čuli uživo.

Naravno, prije negoli se samostalno upuste u puštanje glazbe i koriste DJ opremom, pridošlice podučavaju nešto iskusniji članovi sekcije, koji ih vode procesom puštanja glazbe, ali i tehničkim parametrima te im predstavljaju mogućnosti opreme koju Disco sekcija posjeduje. Svi članovi imaju se priliku izraziti i preko mikseva koje sami stvaraju, neovisno o tome radi li se o vinil pločama i gramofonima ili digitalnim playerima i kontrolerima s laptopom. Važno je svim posjetiteljima omogućiti dobar provod i zabavu na plesnom podiju.

Klub je za članove, članovi za klub, a party za sve

Budući da većina članova koji su se učlanili u sekciju nije bila upoznata s disco umjetnosti, svoje su znanje stekli odricanjem i ulaganjem vremena u učenje o opremi, organizaciji evenata te slušanjem sve šarolikijeg spektra glazbe, čime su s pravom dobili titulu samostalnih DJ-eva.

Osim truda i rada koji je potrebno uložiti da bi sekcija služila svojoj svrsi, članovi mogu iskusiti razne čari studentskog party života, poput spavanja u klubu nakon tuluma koji je završio sljedećim svitanjem, napetih trenutaka objašnjavanja posjetiteljima eventa da im nije dopušteno dirati opremu koju DJ koristi tijekom puštanja glazbe pa sve do obećavanja puštanja Colonije (iako su već bili dvaput pušteni), iskorištavanja happy houra na šanku i nezaobilaznog čišćenja kluba nakon ludog tuluma. Jer, kako bi Paolo Lanča rekao, klub je za članove, članovi za klub, a party za sve. Svi za jednog, jedan za sve!

Nekadašnji članovi Disco sekcije danas su uspješni u svom poslu

Nakon duljeg članstva u Disco sekciji, nije rijetkost da članovi nauče kako provesti u djelo ideju u koju vjeruju. Ponekad su to večernji programi koje posjeti i dvostruko više posjetitelja negoli je očekivano, a u nekim slučajevima KSET-ovci izrade poslovnu ideju i izgrade poslovnu karijeru.

Iznimno važan član Disco sekcije i vrlo važan igrač u povijesti Disco sekcije i domaće glazbene scene je Mate Škugor koji je ostavio neizbrisiv trag kao organizator bezbroj koncerata u KSET-u, voditelj programa Žedno Uho te organizator festivala Superuho.

Jedan od bivših članova ksetovske Disco sekcije, Zvone Pušić, osnovao je YEM kolektiv koji se bavi bookingom i organizacijom evenata, te Goran Vrabec, osnivač „Volim ljuto”, koji je na našim prostorima poznat po svojim ljutim proizvodima. Andrija Ražnatović vam je poznat kao član bendova Mašinko i Muscle Tribe of Danger and Excellence.

Anegdote: Članica Disco sekcije zamolila je da joj se u prostoru sekcije sačuva poveća uokvirena slika ciganke s lutnjom (ulje na platnu) koju je dobila na poklon od prijateljice koja je čistila stan od kiča. Slika je zbog svojih dimenzija bila nezgodna za ponijeti kući pa je tjednima stajala u sekciji. Jednom veselom prilikom članovima se činilo zgodnim da ju prošetaju na evente koje su organizirali. Tako se ciganka s lutnjom mogla vidjeti na stageu za vrijeme KSET Caffe večeri, ali i u kasnim satima na hodnicima za vrijeme Brucošijade FER-a. Do dana današnjeg lokacija ciganke s lutnjom je misterija, a njezina vlasnica sjetila se ove anegdote prelistavajući album s fotografijama iz Disco disco, party party dana.

Glazbena sekcija

Glazbena sekcija KSET-a zadužena je za realizaciju glazbenih koncerata, čije održavanje nažalost još uvijek moramo pričekati. Ljudi često misle kako se u Glazbenoj može naučiti svirati, dok je realnost ipak malo drugačija. „Naravno često se nalazimo i jammamo, neki od članova zajedno sviraju u bendovima, no ipak je glavna poanta Glazbene prakticiranje svih onih ostalih aktivnosti u glazbenom svijetu koje omogućuju glazbenicima da bezbrižno sviraju.”, govori nam voditelj Glazbene sekcije, Vid Marinović. Nažalost, od mnogih domaćih i stranih glazbenika može se naučiti kako bavljenje autorskom glazbom nije nimalo unosna aktivnost. To, naravno, ne podrazumijeva i izostajanje financijskih sredstava u glazbenom svijetu, osim u trenutnoj situaciji.

Pripreme u punom jeku kako bi koncert bio tip-top

Dakle, spomenuli smo kako je primarni zadatak Glazbene sekcije organizacija koncerata. Pripreme započinju obično u 17 sati kada se sva oprema, prema zahtjevima benda, a koju je naravno poslao unaprijed, postavlja na pozornicu. Istovremeno, dežurni lightman/woman priprema rasvjetu prikladnu koncertu. Sve to nadgleda dežurni tonac.

U najboljem slučaju, sve je spremno do 18 sati kako bi se bend što lakše ukopčao s opremom. „Na sreću, KSET ima dovoljno kvalitetnu opremu(gitarska pojačala, bubnjeve, mikrofone) da bendovi ne bi bili primorani donijeti svoju.” govori Vid. Kad je bend spreman, tonska proba može početi, a u to vrijeme tonac namješta zvuk benda koji će publika čuti na razglas.

U 20 sati, do kada bi tonska proba već trebala završiti, publici se otvaraju vrata kluba. Tijekom koncerta svi članovi koncentrirani su na ono što se događa na koncertu, kako bi u slučaju nekih problema, bili na vrijeme spremni intervenirati. Nakon završetka koncerta, članovi pospremaju svu korištenu opremu te uredno motaju kablove kako ne bi bili zapleteni za sljedeći concert.

Školice koje bismo rado pohodili

Da bi se netko smatrao punopravnim članom Glazbene sekcije, od njega se očekuje da radi barem kao stage hand na koncertima. Stage hand ne zahtijeva duboko tehničko znanje ili predznanje, kao ni ikakvo znanje glazbe, već uključuje učenje o putu signala od izvora do razglasa, glazbenoj opremi za sviranje, snimanje i reprodukciju, bazičnom zvučnom inženjerstvu te psihologiji glazbenika koji dolaze na pozornicu.

Vještine se, osim vježbom i iskustvom, uče i na tzv. „školicama”, na kojima jedan ili više članova preuzima odgovornost kako bi ostale nečemu naučio. Uz obaveznu školicu tonskih proba, održale su se i školice lajta, lemljenja, glazbene produkcije te modificiranja pojačala.

Neki iz Glazbene izlaze i kao poduzetnici koji dobro zarađuju

Za toniranje ili bavljenje rasvjetom važno je biti dovoljno zainteresiran, motiviran i spreman provoditi vrijeme s toncima i lajtmenima dok rade svoj posao. Prijenos znanja na dolazeće generacije vrlo je važan jer svake godine neki od članova diplomiraju i počinju raditi punu smjenu, a volontiranje polako počinje padati u drugi plan. Valja napomenuti kako su se mnogi tonci u KSET-u nakon izlaska iz sekcije profesionalno nastavili baviti toniranjem.

Mjesto na kojem rad i zabava idu pod ruku

Možda vam se čini kako u Glazbenoj nema mjesta za šalu, no varate se. Naravno, članovi sekcije surađuju s mnogim glazbenicima izvana zbog čega postoji odgovornost za ostavljanjem što boljeg dojma i truda da se sve njihove potrebe i ostvare kako bi se oni vratili. Premda se KSET temelji isključivo na volonterskoj bazi, bendovi često komentiraju kako im je ugodno nastupati u klubu, što dokazuje kako se članovi izrazito dobro snalaze u svome poslu.

„Šef sekcije ne može i ne smije biti osoba koja vlastoručno drži sekciju na okupu, ona je onoliko kvalitetna kao njeni članovi, bili plavi ili narančasti” navodi Vid. Budući da postoji vrlo jasno određena podjela rada, svi članovi imaju se priliku fokusirati na ono što žele i mogu kvalitetno odraditi, pritom se uzdajući i u vještine svojih kolega.

Dobra ekipa motivira članove na ostanak

Iako je znanje ključno za uključenje članova u sekciju, zbog društva oni ipak odlučuju ostati. Budući da je sve volonterski, isplativost se mora pronaći u drugim aspektima. Duhovno ispunjenje članovi sekcije pronalaze u druženjima prije, poslije i za vrijeme tonskih proba, dežurstava, renti, aftera, sviranja u sekcijskom Zabava bendu te u drugim (malim) stvarima.

U sekciji nema puno mjesta za vukove samotnjake i oportuniste jer je vrlo važno društvo koje tvori sekciju i stalno je prisutno. Budući da je Glazbena najveća sekcija (poslije Planinarske) u klubu nikad ne nedostaje prave ekipe, kao ni radne snage. Ljubav prema glazbi ključna je u ovome poslu te ujedno i ujedinjujući faktor koji uvelike utječe na sam profil osobe. Članovi uvijek pronalaze teme za ćakulanje, bilo da se radi o tehnici ozvučavanja, gitarskim pedalama, ili pak koja je bila najbolja pjevačica Magazina. Generacijske razlike, kao i one o ukusima i referencama opojnih sredstava dakako postoje, no svi su članovi tolerantni jedni prema drugome i odnose se s poštovanjem, bez poveće drame ili tzv. klanovske politike.

Članovi Glazbene iskusni su i u podvalama

Ono što još više povezuje članove sekcija, osim druženja, jesu prankovi na račun drugih. Neki od njih uključuju zamjenjivanje velike Disco kugle onom minijaturnom. Jednom su članovima tech sekcije na sve alate zalijepili googly eyes, a zadnji pothvat bio je ostavljanje pedesetak preokrenutih neprozirnih čaša ispred vrata Fotosekcije, s nasumičnim čašama punima vode.

Korona nikoga ne mazi, ali se iz nje mora izvući ono najbolje

Posljedice pandemije vidljive su i u KSET-u, osobito sada kada su otkazani brojni koncerti koji su i bili poanta same sekcije. Bez njih gubi se smisao, ali i interes potencijalnih članova. Ipak, šteta se nastoji minimalizirati održavanjem svih spomenutih aktivnosti, osim koncerata.

Najveći će fokus u nadolazećem razdoblju članovi sekcije staviti za Sunday Sessione koji zahtijevaju tonske probe i pospremanje opreme. Članovi sekcije smatraju kako izvođačima, zbog pozicije na kojoj se nalaze na kulturnoj sceni grada, duguju šansu da budu aktivni u ovo vrijeme. Trenutačno je klub zatvoren za javnost, no omogućena su snimanja, eksperimentiranja te igranja s opremom.

Poznati iz Glazbene imaju vlastitu karijeru

Premda iz Glazbene ne potječu javnosti pretjerano poznata lica, ipak su tu pojedinci izrazito ključni u glazbenom stvaralaštvu, poput Zvonimira Antea Stamaća (Manager i booker za ABOP-a, Elemental, CHUI, Kandžiju i Vesnu Pisarović), Domagoja „Brade” Marušića, nekadašnjeg promotora i još uvijek iznajmljivača opreme za Brucošijadu FER-a.