novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Film

Kako je film “Krvavi dijamant” ukazao na prljavo tržište sjajnim kamenjem?

Pravo kroz film
Vrijeme čitanja: 3 minute

Krvavi dijamant“ redatelja Edwarda Zwicka potresna je priča o porijeklu dijela dijamanata na svjetskom tržištu. U pobunama gušenoj Sijeri Leone, naši protagonisti prikazuju sve karike jednog takvog lanca. Od Solomona Vandya (Djimon Hounsou) – sakupljač koji pod prisilom traži drago kamenje nakon što je u napadu na selo odvojen od svoje obitelji – do Dannyja Archera (Leonardo DiCaprio) – trgovca i švercera koji je karika u lancu od Afrike do europskih i američkih konglomerata te industrije. U zapletu te se, naizgled, oprečne stranke zajedničkim silama bore protiv pobunjenika i korumpiranog sistema, ukazujući nam putem na pravnu, ekonomsku i etičku problematiku ove industrije.

Najveći problem je podrijetlo samih dijamanata. Krvavi dijamant kao slikovita sintagma, nusprodukt je brojnih kvazimoralnih i korumpiranih aktualnosti. Počevši od samog naziva – kao što je razrađeno u filmu, svaki dijamant iz ugroženog područja nosi na sebi malo „krvi“. Ta krv posljedica je, vrlo često, građanskog rata ili paramilitarnih osvajanja koji za sobom povlače prisilni rad i velik broj ljudskih žrtava. Pod prijetnjom i prisilom, ta neplaćena radna snaga traži dijamante, koje njihovi „robovlasnici“ prodaju za visoke sume. Privlačan faktor te „struke“ dovodi do još jednog od brojnih problema – uključivanje djece u rat. Slikovito prikazano u filmu, sin tragača Solomona je u opsadi nad njegovim selom otet te preodgojen u vojnika-buntovnika. Kroz ispiranje mozga i vojnu obuku, dječak je zbog tuđih ideala prisiljen ubijati te činiti brojna druga kaznena djela, u dobi u kojoj se još uvijek ne može smatrati kazneno odgovornim prema modernom kaznenom pravu.

Pranje krvavih dijamanata

Kako je moguće proizvesti i prodati proizvod koji je zaprljan kriminalom? Umjesto pranja novca, moglo bi se reći da se radi o „pranju dragocijenosti“. Kako Danny Archer pojašnjava, prevozeći dijamante u susjednu, ratom nepogođenu zemlju, imamo dojam da se radi o legitimnom porijeklu kamenja. Kad se prodaju, miješaju se s „čistim“ dijamantima, te se kriminogenoj djelatnosti gubi svaki trag. Točnije, nemoguće je razlikovati čiste od krvavih. Upravo to je odlika pranja predmeta od kaznenog djela počinjenog njime, zamućujući granice između legalnog i ilegalnog, istovremeno bez mogućnosti saznanja njegova egzaktna porijekla.

krvavi dijamant
Foto: facebook.com/BloodDiamonFilm

Iako je i samo ono kazneno djelo po svojem sadržaju, pranjem dolazi i do drugih kaznenih djela. Tu veliki faktor igra korupcija. Slikoviti primjer kriumčarenja je onaj koze koja pretrčava granicu Sijera Leonea, sa sakrivenom vrećicom dijamanata vezanoj pri trupu. Kada biva uhvaćen, Archer pokušava podmititi graničnu policiju, pokazujući nam kako se radi o stalnoj praksi trgovatelja dijamantima. Obzirom na broj ljudi u tom prodajnom lancu, možemo uzeti da je svaka karika učvršćena korupcijom i organiziranim kriminalom koji osigurava da sve funkcionira kao dobro podmazani stroj.

Ponuda i potražnja u luksuznoj industriji

Oligopolska struktura tržišta dijamanatima nije od zanemarive važnosti. Dapače, smatram da upravo takvo tržište, koje inherentno sadrži minimalnu mogućnost konkurencije, stvara plodno tlo za kriminogene djelatnosti. Nesrazmjer između ponude i potražnje prisiljava stranke da ponekad zažmire na crvene zastave koje sam dosad iskazala. Bilo indirektno ili direktno, kupnjom takvih dijamanata tvornice financiraju terorizam. Kada bi ponuditelja tog dobra bilo više, tvornice bi mogle odlučivati od koga kupovati, no uz nedostatak regulacije ove branše, vjerojatno je da bi i dalje odabrali najjeftinijeg ponuditelja. Na tom polju bitno je, dakle, uplitanje međunarodne zajednice putem određene regulacije. Primjer toga je izvršna zapovijed bivšeg američkog predsjednika Clintona kojom se zabranjuje izvoz nebrušenih dijamanata iz Sijera Leonea u SAD, a u skladu s odlukama UN-a. Neki drugi napori na tom polju uključuju uspostavljanje Kimberley Procesa kontrole koji je UN odobrio 2002. godine, s ciljem blokiranja prodaje konfliktnih dijamanata.

Koju ulogu imaju mediji?

Na koncu, valja se osvrnuti na ulogu medija u cijelom kupoprodajnom procesu. „Krvavi dijamant” na primjeru novinarke Maddy Bowen (Jennifer Connelly), pokazuje koliko je bitna novinarska perspektiva priče. Ponekad je istraživačko novinarstvo ono koje okrene zakonodavni kotačić u dobrom smjeru te upozori na propuste koji su onima zaduženima za nadzor dugo prolazili ispod radara. Moguće je, naravno, postići i obrnuti efekt. Mediji često mogu služiti kao sredstvo diktatorima za manipulaciju mase. Smatram da se sustavnim izvještavanjem o nekoj temi odnosno odbijanjem izvještavanja o istoj stvara nepovoljna klima ignorancije gdje čovjek (u ovom slučaju, potrošač) nije u mogućnosti sam odlučiti o svojim pravima.

Marketing se također može smatrati bitnom kvazimedijskom taktikom. Bilo kroz filmsku industriju ili klasično oglašavanje, dijamant je postao luksuz, ali i nužnost svake žene. Njezin najbolji prijatelj, rekli bi mnogi. Sustavnim guranjem u tom smjeru, javlja se ona ranije spomenuta, nezasitna potražnja, gdje neka pitanja jednostavno padnu u zaborav. Stoga smatram da je kvalitetno izvještavanje o takvoj temi ključ za edukaciju građana koji će, u skladu s naučenim, sami moći donijeti odluku o kupnji. Time možemo postići rezanje financiranja odmah u korijenu, što bi dovelo ili do preispitivanja moraliteta cijele industrije, ili do strože regulacije, ili do njezine konačne propasti.

Be social
Vaš glas je zabilježen. Hvala vam na glasanju!

Komentari