RAGNAROK: Borba dobra i zla u suvremenoj inačici nordijske mitologije
Početkom ove godine Netflix je izbacio norvešku seriju Ragnarok koja ima šest epizoda, a oslanja se na priče iz nordijske mitologije. Za produkciju je zaslužna norveška SAM Productions, scenarij potpisuje Adam Price koji inače djeluje kao scenarist, izvršni producent te suvlasnik iste produkcijske kuće, dok je za režiju zaslužan Mogens Hagedorn. Price je tvorac raznih nagrađivanih i priznatih serija, kao što su primjerice Nikolaj og Julie (2002), Borgen (2009-2011) te Anna Pihl (2006). Osim toga, redatelj je radio predloške za druge serije, kao i razne kazališne predstave. U glavnim ulogama su David Stakson, Jonas Strand Gravli, Herman Tømmeraas, Theresa Frostad Eggesbø, Emma Bones, Henriette Steenstrup, Gísli Örn Garðarsson i Synnøve Macody Lund.
Ragnarok prati život tročlane obitelji nakon njihova dolaska u norveški gradić Eddu. Tročlanu obitelj čine braća Magne (Stakson) i Laurits (Gravli) te njihova majka Turid (Steenstrup). Majka radi u lokalnoj tvornici čiji su vlasnici lokalni moćnici, obitelj Jutul. Početak serije prati tročlanu obitelj u vožnji kada već stižu u gradić i kad se na cesti nađe starac u električnim kolicima. Već u početnim dijelovima i prvoj rečenici starca saznajemo da se radi o neobičnome gradiću; na vrlo neobičan način i žena tog starca pozdravlja dolazak mladića. Dalje radnja prati život obitelji kroz fokus Magnea, koji je protagnist i vrlo se brzo zbližuje s Isolde. Jedan neobičan događaj prekida kratku idilu norveškog malog mjesta u životu mladog Magnea.
Nekoliko rukavaca radnje
Naracija je linearno-kronološka te sadrži razne skokove u halucinativna stanja od kojih neka sadrže i analeptičke sekvence u formi sjećanja. Kako je ranije spomenuto, radnja je ispričana s fokusom na život i njegovo proživljavanje od strane tinejdžera Magnea, stoga se radi o vanjskoj fokalizaciji i svijetu koji se gleda kroz vizuru protagonista. S obzirom na glavnog junaka, mogli bismo odrediti par rukavaca kroz koje se prati njegov život, no i onih rukavaca kroz koje i on sam djeluje. Tako imamo Magnea koji je dio obitelji skromnijih ekonomskih prilika koja se doselila u novi gradić te imamo Magneovu osobnost poštene i dobre osobe kojoj je bitna pravda.
Imamo i njegovu osobnost introvertirane individue koja se ne ističe previše i koja nije previše komunikativna. Magne je i tinejdžer kod kojeg vidimo i pojavu emocionalno-ljubavnih iskri. Naposlijetku, vidimo ga kao dosljednu osobu koja želi izvršiti svoju misiju i otkriti ono što je njegova prijateljica Isolde započela.
Studija likova
U prikazu Magneove obitelji, odnosno njega samoga i njegova brata imamo dvije karakterne suprotnosti – Magne se ne ističe previše, nije komunikativan, djeluje prilično povučeno i zatvoreno te kao mirna i staložena osoba, dok je njegov brat Laurits potpuna suprotnost, komunikativan je, pokušava stvoriti krug prijatelja, no pokušava i biti dio popularne ekipe koja je okupljena oko brata i sestre obitelji Jutul koji su slika i prilika uvijek prisutnih društveno popularnijih. Kao potpuna opozicija braći tinejdžerima nameću se i Jutulsi, odnosno Fjor i Saxa. Braća dolaze iz prosječne radničke obitelji s prosječnim primanjima, dok su Fjor i Saxa izdanak imućne obitelji i imaju sve što požele.
Osim te površinske suprotnosti dviju obitelji u kojima možemo usporediti srednjoškolce, opreku možemo povući i između lika Saxe i Fjora. Iako su oboje članovi pokvarene obitelji Jutuls koji ne prezaju ni pred čime i žele očuvati svoj integritet, vlast i moć, kao i opstanak, ipak se karakterno razlikuju. U ključnim trenucima Saxa pokazuje karakterne osobine nekoga tko uopće ne mari za druge, dok Fjor ipak pokazuje određenu empatiju i razumijevanje prosječnih briga “ovozemaljskih smrtnika.“ Njihov otac tipičan je prikaz bogate i moćne osobe koja ne preza ni pred čime, osobe koja će impulzivno učiniti sve da zaštiti svoje interese i prikrije svoje tajne. Majka je također takva, no prilagođava se dobu i okolini u kojima živi – djeluje sukladno svojoj situaciji i položaju.
Aktualnost priče
U samu priču o borbi dobra i zla koja je smještena u sadašnjost i suvremeno doba dobro je uklopljena priča o pitanju ekologije i ekološke svijesti; istaknut je problem djelovanja velikih proizvodnih pogona te njihov utjecaj na okoliš i život mještana u malom (norveškom) gradu. Problematika ekološke svijesti najbolje je prezentirana u liku Isolde koja je strastvena po pitanjima okoliša i prirode. Što se tiče ostalih aktualnih pitanja/problema, jedno od tih je i pozadinska problematika vješto uklopljene queer tematike u prikazu likova Isolde i Lauritsa. Dok je Isolde prikazana kao socijalno povučenija, Laurits je prikazan kao dio popularnog društva predvođenog popularnim Jutuls srednjoškolcima. Kroz lik Isolde možemo svjedočiti i “mehanizmima odstranjivanja“ problematičnog individualca koji nosi epitet drugačijeg, čudaka ili pak samo osobe fokusirane na probleme o kojima prosječni pojedinac ne brine previše.
Na početku svake epizode vrlo kratko pratimo tekstni naputak kojim se povezuje određena epizoda s nordijskom mitologijom. Ta mitologija je inače dio germanske, no ona je poznatija i popularnija od ostalih mitologija, posebice s obzirom na kasnije pokrštavanje, a time i njegovanje pretkršćankih vjerovanja skandinavskih naroda. Ragnarok tako ima značenje bitke za kraj svijeta u značenju sudbine istih bogova koji se bore protiv divova ili raznih zvijeri. Ishod borbe znači smrt njenih sudionika i kraj svijeta u izvornoj mitološkoj priči/pojašnjenju. Iako u izvorniku ragnarok znači povijest i usud bogova, pisac i pjesnik Sturluson zamijenio je značenje te riječi te se od onda proširilo značenje ragnaroka kao sumraka bogova, što je korišteno i spomenuto i u ovoj seriji. Osim toga, imamo referencu i kratko korištenje starog jezika koji je karakterističan za nordijsku mitologiju, imamo lik Thora, zatim divove kao i trolove koji djeluju kao zle sile.
Seciranje praznina
Ragnarok ima dobru kameru, posebice kad prikazuje norveško-danske predjele u totalu. Posebice se ističe dobra fotografija te prikaz jakih boja koja su u suprotnosti sa sivilom norveškog gradića omeđenog planinskim vrhovima. Prikazom i korištenjem takvih boja, kao i većinski alternativne rock glazbe pojačana je aktualnost mitologijske priče koja je smještena u suvremeno doba. Iako je glazba u potrebitim dijelovima napeta i teška zvuka koji nagovještava nešto nadolazeće, onaj drugi, alternativni ili rock izbor glazbe nije u svakom trenutku pogodan. Iako se radi o obradi, tj. inačici mitologijske pozadinske priče, ovdje ne možemo reći da je ona sasvim jasna, s obzirom da je malo bolje pojašnjenje u referenciranju na mitologiju izostalo.
Dio s večerom u kući obitelji Jutul, gdje svjedočimo svojevrsnoj igri mišolovke, na trenutke djeluje pomalo fantastično i nedorečeno. Sam kraj može se doimati kao da nije posve jasan i kao da je brzopleto izveden. Finalni događaji te iščekivana epska borba dobra i zla čine se kao da su prebrzo završeni, odnosno kao da je finalni zaplet koji vodi razrješenju izveden površno i skokovito. Kraj, također, nije potpuno jasan, jer nemamo pogled u budućnost – jedino znamo što se dogodilo s protagonistom, no ne znamo što je s ostalim likovima koji su sudjelovali u dvostrukoj predstavi, odnosno predstavi unutar predstave.
Ono što možemo svakako reći da je Ragnarok inačica nordijske mitologijske priče o sukobu bogova i divova koja donosi zanimljivu i u dijelovima nedorađenu priču u suvremenom obliku uz dinamičnu atmosferu i dobro akcentiranje glavnog lika. Serija ostaje kao solidno i zadovoljavajuće ostvarenje, čak i uz postojeće praznine. Ukoliko bude druge sezone, za koju je zasigurno ostalo prostora, nadajmo se da će tvorac i redatelj serije obratiti pozornost na detalje i tako producirati sezonu serije za koju ćemo moći tvrditi da je izvrsna.
