Ruka sudbine pomazila Tolkiena u Prvom svjetskom ratu
Sto godina je prošlo od početka Prvog svjetskog rata. Za dvije godine obilježit će se i stogodišnjica Bitke na Somi. Bitka je to iz 1916. koja je prouzročila milijun žrtava, a detalji i dalje isplivavaju na površinu. Na bojišnici se našao i pisac JRR Tolkien, autor proslavljenih priča o Međuzemlju, a unatoč proživljenom užasu, možda ga je sreća ipak pomazila.
Forces War Records su u procesu prijepisa i digitalizacije dokumenata iz Prvog svjetskog rata, barem onih 2% dokumenata koji su preživili i ostali donekle čitki. Tako su javnosti postali dostupni i Tolkienovi dokumenti u kojima stoji da je mladi potporučnik, tada je imao samo 25 godina, bio maknut s bojišnice zbog groznice nepoznatog podrijetla. Samo jedan dan nakon što je Tolkien prebačen u bolnicu, njegov je vod pretrpio masovno bombardiranje od strane Nijemaca. Boravak u bolnici je možda upravo spasio Tolkienov život.
Iako je samo tri mjeseca služio kao potporučnik, njegov je revolver zaslužio biti izložen u muzeju Imperial War Museum North u Manchesteru. Model Webley Mk VI bio je karakterističan za britansku vojsku, a Tolkienova ga je obitelj poklonila IWM muzeju 1996. godine za vrijeme amnestije vatrenog oružja u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon masovnog ubojstva u školi u Dunblaneu.
U ratu je Tolkien izgubio dva od tri najbolja prijatelja. Jedan od njih, G. B. Smith u pismu mu je poručio da kaže svijetu ono što on sam nije uspio. Tako je 1937. godine objavljen Hobit, a 1954. Gospodar prstenova. Nesumnjivo su inspirirani Tolkienovim iskustvima iz rata, pogotovo živi opisi bitki, emocionalni potresi i psihološki razvoj Froda Bagginsa, a vjerojatno je prisutan i autobiografski element: Tolkien je kao educirani mladić s Oxforda krenuo u rat svjetskih razmjera skupa s radnicima i rudarima, baš kao što je Bilbo, jedini hobit, krenuo u bitku s patuljcima.
Ne znamo je li to prst sudbine, sreće ili Tolkienovog imuniteta, ali naša generacija, a vjerojatno i mnoge poslije nas, su zahvalne na svemu što se moralo odigrati kako bi ova fantastična književna djela nastala. Ne možemo, a da se ne zapitamo, koliko je još takvih velikih umova poginulo na nekoj strani bojišnice i za što je to naš svijet već sada ostao zakinut? A kako danas stanje izgleda, još ćemo ih mnoge izgubiti.