SEX EDUCATION: Pouka kako prihvatiti samog sebe u najboljoj sezoni dosad
Objavljivanje treće sezone serije “Sex Education” na Netflixu za streaming giganta svojevrsni je praznik. Obzirom na sumanutu količinu novog materijala koji se na dnevnoj bazi pojavljuje na platformi, kvaliteta sadržaja je značajno pala i tek nekoliko naslova na ovaj ili onaj način može privući pravu pozornost. “Sex Education” je, uz već ispuhane “Stranger Things” i “Money Heist”, jedna od serija koju je publika praktički jedva dočekala lansirajući ju na prvo mjesto Netflixovih top lista unutar prvih 24 sata.
Nepretenciozan i realističan pristup seksu
Razlog ovako dobrom prijemu je što se britanska uspješnica kroz prve dvije sezone profilirala kao provokativna i progresivna, ali istovremeno vrlo simpatična serija koja je naklonost osvojila nepretencioznim i realističnim pristupom seksu. Spolni odnosi u “Sex Education” su neuredni, nespretni, puni nepredviđenih pokreta i zvukova, no nije li gotovo svaki seks takav? Uz to, serija je pokazala i snažnu edukativnu komponentu prikazujući ljudsku seksualnost kao spektar i kroz jednu više-manje tipičnu britansku školu uspjela pokazati koliko je taj spektar zapravo širok. Pomak je to za više razina gore u odnosu na tipične teen serije (čak i Netflixove) koje sapuničaste zaplete stavljaju iznad tema odrastanja, a bilo kakve drugačije seksualne forme stavljaju tek kao token da bi udovoljili popularnom liberalnom okviru.
Treća sezona počinje ljeto nakon što je druga završila, a okosnica serije, klinika za seksualno savjetovanje koju su Otis i Maeve vodili više nije aktivna. Školu Moordale Secondary High preuzima nova ravnateljica Hope Haddon (Jemima Kirke), mlada karijeristica postavljena kako bi ozloglašenoj “seks školi” vratila ugled i mnogo važnije, povjerenje investitora. Zatvaranje klinike i represija nove ravnateljice zatvara i vrata scenarističkim rješenjima ranijih sezona, ali ih otvara novim temama za ovu seriju. Rezultate koje to donosi su zaista sjajni.
Pomirba likova sa samima sobom
Tematski vrlo šarolika sezona ipak ima jednu zajedničku crtu koja se provlači kroz sve priče, a to je pomirba likova sa samim sobom. Otis (Asa Butterfield) ulazi u vezu s najpopularnijom djevojkom u školi Ruby (Mimi Keene) što bi za muški tinejdžerski um predstavljalo kolosalan uspjeh, no introspekcija koju je naučio od majke ga tjera da se suoči sa svojim pravim osjećajima. Njegova majka Jean (Gillian Anderson) nosi se s neočekivanom trudnoćom, ali i pokušava zasnovati obitelj s Jakobom (Mikael Persbrandt) otkrivajući pri tome na koliki je kompromis spremna za obitelj.
Najuspjelija priča se ipak veže uz odnos Erica (Ncuti Gatwa) i Adama (Connor Swindells) koji kroz dugoočekivanu vezu istražuju različite načine na koje pristupaju vlastitoj seksualnosti. I iako se čini da “ormarirani” Adam u toj vezi možda izvlači deblji kraj, njegov lik doživljava najveću evoluciju u odnosu na stereotipni bully početak iz prve sezone. On kroz seriju vrluda kroz različite ideje oko vlastitih ljubavnih i društvenih interesa da bi na kraju na neočekivan način ipak pronašao životno zadovoljstvo.
Iznimka koja potvrđuje pravilo o prihvaćanju sebe je ravnateljica Hope Haddon. Naoko vrlo uspješna i moderna prosvjetarka je u biti vrlo nesretna zbog nemogućnosti da zatrudni. Reducirajući svoju svrhu na rađanje djece, Hope se ne miri s razmjerno čestim medicinskim stanjem i zapravo vodi vrlo negativan i frustrirajuć život.
Iako neke od priča ove sezone imaju otvoren kraj, treća sezona je sasvim zaokružena i bez problema bi mogla biti zadnja. Pouke koje svaki od odnosa ostavlja su mnogo šire od seksualnih (iako su i te vrlo vrijedne): “Sex Education” je ovaj puta mnogo više “self education”, odrasla teen serija koja zrelo objašnjava da je životno zadovoljstvo različit put za svakog, često ne odgovara društvenim očekivanjima, ali to na kraju krajeva ne treba i ne smije biti bitno.
Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.
